Mrzim vrućinu. I znoj. I sve što ide uz tu vrućinu. Mrzim ljeto.
Kkao li je dosadno pisati blog.
Zašto to radim. Mrzim kada radim nešto, a ne znam zšto to radim. Evo recimo, živim, a ne znam zašto živim. Sve mi gre na žive. Mrzim sve. Nisam u depresiji, prošlo je. Sada sam samo u kurcu. Moj, gotovo pa prijatelj, već spominjni Tjabo, u ovakvim prigodama voli dodati : Bolje bi bilo da je kurac u tebi, a ne ti u kurcu. Tako nešto. U savkom slučaju, jako dubokoumno. Moja rodica - cimerica išla je k njemu na koji mjesec dana, tako da sam sam sama sa Indigo cimerom i Marijom Terezijom. Ludo i nezaboravno. Napravila sam popis stvari koje su ponestale u kući i zalipila ga na vrata od wc - a u nadi da će ga vjerojatno tamo zapaziti, jer to je jedino mjesto koje posjećuju odvojivši se televizije. Uzalud. Do sada još nema reakcija. Ni toalet papira. On je bio na popisu. Valjda sam uistinu trebala popis priljepit na ekran televizije, ali ovako sam uspješnije izbjegla interakciju i komunikaciju sa njima. Šteta, tako sam se bila ponosila sama sa sobom.
Kada smo kod televizije, danas sam naučila da je prva televizija bila sklepana od kutije za čaj i kutije od šešira. Primjenjena bješe i mala kutijica za slatkiše. Taj nesretnik Baird. Kakav luzer. No, te kutije podjsletile su me na moju rodicu - cimericu koja pomno ih skupolja i nalazi im svakojaku primjenu, ovisno o njihovoj veličini.
Imam li ja uopće prijatelja osim rodice - cimerice? Čak mi ni ona nije prijateljica. Sa mnom je jer mor. Jer mi je rodica. I cimerica
Hvata me panika!!!!!
Diši, Gospe, diši!!
Evo, recimo, subota je. A di sam ja?? Doma sam i pišem blog!!
Imam pametniju ideju. Grem spat.
Prokleta indigo dica! Ona su za sve kriva
Post je objavljen 29.05.2005. u 00:21 sati.