Korijeni istarske malvazije su u Istri, a ne na Peloponezu !!!!
Ono što je iznenadilo sudionike na ovog vikenda završenom međunarodnom skupu Malvazije na Mediteranu rezultati su genetičkih istraživanja u više stranih instituta – istarska malvazija autohtoni je proizvod, nastala upravo ovdje, na Poluotoku, što znači da njeno daleko porijeklo, računa se nekih dvije tisuće godine, ne seže u drevnu Grčku. Predsjednik organizacijskog odbora skupa dr. Đordano Perušurić ne skriva zadovoljstvo ovim otkrićem, smatrajući da su prošla vremena kada smo razmišljali na način da je porijeklo naše malvazije na drugom dijelu Sredozemlja.
- Stručnjaci više instituta koji su istraživali genetička svojstva istarske malvazije ustanovili su da je udaljena od svih ostalih malvazija, pa se može pretpostaviti da je nastala ovdje, u Istri, kao autohtona sorta. To znači da ne moramo previše sumnjati jesu li njeni korijeni negdje drugdje. Da li je nastala ovdje mutacijom ili pod utjecajem klimatskih uvjeta, ne može se utvrditi, no moguća su nova saznanja daljnjim istraživanjima, veli Peršurić. Ono što također raduje jesu rezultati nakon kušanja različitih vrsta malvazija Mediterana. Svi su se stručnjaci složili da je istarska malvazija vrhunsko vino, što znači da je to odraz sorte s vrhunskim gospodarskim potencijalima. Svi istraživački radovi, kako na porečkom institutu, tako i u Sloveniji i Italiji, ali i Španjolskoj i Grčkoj, ukazuju da se genetička svojstva istarske malvazije ne mogu naći pod nikakvim drugim sinonimima. Stoga je ovo saznanje vrlo korisno u svjetlu činjenice da se naziv istarska malvazija treba stalno koristiti.
Ocjenjujući netom završen simpozij posvećen različitim vrstama malvazija u zemljama Mediterana, važnu ulogu odigrala su i domaća znanstvena saznanja novih tehnologija u vinogradarstvu, jedinstvenih u svijetu, što će svakako omogućiti daljnji uzlet istarske malvazije. U porečkom Institutu za poljoprivredu i turizam posljednjih se 15 godina intenzivno obavljaju različita istraživanja, kako u vinogradarstvu, tako i proizvodnji vina, koristeći se najnovijim svjetskim znanstvenim dostignućima. Skup je iskorišten i za predstavljanje posljednjih saznanja pokusne proizvodnje istarske malvazije s pokretnim vinifikatorom, što je doktorski rad ovdašnje stručnjakinje Sanje Radeka. Prepoznate su nove mirisne arome istarske malvazije koje će dominirati svjetskim vinima zahvaljujući novim obilježjima – poboljšanoj cvjetnoj aromi, njenoj kompleksnosti te produženom vijeku.
Kako je dogovoreno na okruglom stolu održanom u subotu na Brijunima, simpozij o mediteranskim malvazijama održavat će se svake druge godine u jednoj od zemalja Sredozemlja. Nakon ovog prvog, od 19. do 21. svibnja u Poreču, na redu je Sicilija, a 2009. godine jedna od dviju španjolskih regija – ili Kanarski otoci ili središnja Španjolska. Zanimljivo je da se na Siciliji proizvodi malvasia lipari, koja je zapravo inačica naše dubrovačke malvasie, budući da imaju jednaka genetička svojstva. Na Mediteranu ima više malvazija jednakih svojstava, samo s drugim nazivima, a genetičari su utvrdili sinonime, bliže srodnike sa sličnim svojstvima, te potpuno udaljenu istarsku.
Dosadašnja istraživanja, naime, išla su s pretpostavkom da malvazija potječe s Peloponeza u Grčkoj, odakle se tijekom dvije tisuće godina širila mediteranskim zemljama. Etimologija riječi malvazija, prema grčkim vinogradarskim ekspertima Logotethetisu i Krimbasu, potječe od imena luke Monemvasia na Peloponezu. Transkripcijom malvagie u talijanskom jeziku nastala je malvasia, odatle prelazi na španjolski jezik kao malvagia, na portugalski malvasia, francuski malvasie, engleski malvasie ili malmsei…
Vino malvazija, može se često čuti ili pročitati, dio je istarskog identiteta, međutim, njeno je širenje bilo jako sporo i ograničeno vjekovima ustaljenom potrošnjom crnih vina. U drugoj polovici 19. stoljeća bijele sorte bile su zastupljene na manje od jedne desetine površina svih vinograda i još su imale tendenciju opadanja. Nakon obnove vinograda propalih od filoksere početkom 20. stoljeća stanje se neznatno poboljšalo u korist bijelih sorata, ali njihov broj nije prešao jednu četvrtinu svih nasada u Istri. Tek nakon Prvog svjetskog rata, u vrijeme druge obnove vinograda, počinju se brže širiti bijele sorte, ali u strogoj ovisnosti o potražnji za bijelim vinom na tržištu, pa je 1932. godine bilo već 40 posto bijelih sorata u strukturi vinogradarskog sortimenta. Prednost se već tada daje istarskoj malvaziji, ocijenjenoj kao sorti koja daje odlična vina. Od sredine 50-ih godina prošlog stoljeća pa do danas nastavlja se trend rasta udjela malvazije, no površine pod vinogradima su se u tom razdoblju značajno smanjile, a danas na Poluotoka ima oko 1.500 hektara vinograda malvazije.
U drugim dijelovima Europe malvaziju su istisnule druge danas popularne sorte, tako da je Istra vjerojatno najveći proizvođač, a istarska malvazija jedna od najkvalitetnijih na Mediteranu, o čemu su se složili znanstvenici na porečkom simpoziju. Stoga je Istra, smatraju domaći stručnjaci, pravo mjesto za početak trajne aktivnosti održavanja ovog simpozija. Određen je stalni Znanstveni organizacijski komitet koji čini i dvoje naših članova - dr. Barbara Sladonja i dr. Đordano Peršurić. Oni će zajedno s kolegama raditi na pripremi te koordinaciji sljedećeg susreta.(Vesna MEDVEDEC)
Post je objavljen 23.05.2005. u 10:27 sati.