Maleni je KUĆNI MIŠ drugi najbrojniji sisavac na zemlji, odmah iza čovjeka.Ima malene i sjajne crne oči, dug tanak rep i velike prednje zube te pripada skupini sisavaca GLODAVACA.U tu skupinu također ulaze ŠTAKORI i VJEVERICE.Svi glodavci imaju oštre sjekutiće, za glodanje orašastih plodova i zrnja.Zubi se glodanjem troše, ali stalno rastu, tijekom čitavog života.Ima više od 1000 vrsta miševa i štakora, a žive u svim mogućim vrstama staništa.Miševi imaju sitno tijelo, rep gotovo bez dlaka, ušiljen nos i osjetljive dlačice na njušci.Tipičan miš ima ogrugle crne oči, velike uške i oštre panndže.PATULJASTI MIŠ dug je samo 6,5cm i težak oko 10 grama.Hrani se stabljikama kukuruza i pšenice.Gnijezdo gradi u travi ili kukuruzu, od isprepletenih vlati trava, ne veća od teniske loptice.Patuljasti miš živi i gnjezdi se u busenovima visoke trave, u grmlju i na šumskim čisitnama.Štakori podsjećaju na miševe, ali su krupniji.Najčešče vrste su kućni štakor i štakr selac koji žive u većim skupinama.Štakor selac, zvan i obični ili norveški štakor, brz je i okretan.Dobro pliva, jede sve, a da bi se dočepao hrane, može izglodati drvo, kamen ili metalne ploče.Rasprostranio se po cijeloj zemlji, živi čak i u kanalizaciji.Naraste do 50cm, od glave do repa.Štakori su dobro poznati kao prenosioci KUGE.Nanose i dosta štete zgradama i električnim instalacijama glodanjem i kopanjem tunela.Vrlo slične miševima i štakorima su VJEVERICE.Jedina razlika je što vjeverice imaju kitnjast rep.Tri vrste vjeverica žive u šumovitim područjima, često visoko na drveću, a to su obična vjeverica te siva i leteća vjeverica.Vjeverice koje žive na tlu, kao npr. ZLATNA PRUGASTA VJEVERICA, imaju kraće repove i nikad se ne penju na drveće.Zlatnu prugastu vjevericu u AMERICI ponekad nazivaju i zemnom vjevericom.Ona drži hranu prednjim šapama i vješto je drobi, koristeći se sjekutićima na najslabijoj točki.Zlatne prugaste vjeverice odvažne su i znatiželjne i često ih se može vidjeti u parkovima i izletištima sjeverne amerike kako od ljudi traže razne poslastice.Sve što ne može odmah pojesti odnosi u svoje gnijezdo u nabreklim obraznim vrećicama.Oštrim pandžicama, pomoću kojih se vješa o koru drveta, te lepršavim repom, koji joj pomaže u održavanju ravnoteže, vjeverica je dobro prilagođena životu na drveću.Vjeverice su pravi akrobati, i mogu s lakoćom preskakati s jednog vrha drveta na drugi.AMERIČKA SIVA VJEVERICA donesena je u EUROPU prije dva stoljeća i danas je rasprostranjena u mnogim šumama i parkovima.EUROPSKA VJEVERICA RIĐE riđe boje prorijeđena je u pojedinim područjima, pogotovo u VELIKOJ BRITANIJI.Vjeverice se odmaraju i spavaju u gnijezdima od grančica i lišča loptasta oblika.U sezoni parenja ženka izgradi posebno čvrsto gnijezdo u kojem polaže dva ili tri mladunca.
Post je objavljen 18.05.2005. u 12:33 sati.