Treba li «misliti» javno i tko zapravo ima potrebu da ono što radi dođe pred «sud javnosti». Ja zapravo nisam pozvan da o tome pišem jer ne mogu biti objektivan budući se već dugo bavim novinarskim radom, koji sam prije nekoliko godina upotpunio radom u odnosima s javnošću. Blog mi je došao kao dobar ventil u kojem možeš napisati bilo što i «ostati živ». Onda se neki «čitači» zakače na tvoje pisanje i kada ostave traga u komentarima zaintrigiraju te da dođeš « k njima». Onda vidiš kako se srodni nađu… Gotovo 90 posto ljudi koji su mi se do sada javljali imaju slična razmišljanja mojima i gotovo da se stvara jedna zajednica koja se pozitivnim komentarima podupire. Tko će vas danas poduprijeti u bilo čemu, oko nas samo je kritika, koja, htjeli mi to priznati ili ne, negativno utječe na nas. Onda smo mrzovoljni i to dalje prenosimo u svojoj okolici. Iako neki kažu da je Internet javni WC u kojem svako može raditi što hoće i da jedinka postaje javnom «stvari», ja u tome vidim vrhunac demokratičnosti i virtualni odgovor na neminovno otuđenje koje nam nameće stil života 21. stoljeća. O ovome bi mogao pisati danima, a možda i hoću, jer svaka rečenica otvara tri nove teme. Volim Internet!
Post je objavljen 17.05.2005. u 07:20 sati.