Speleologija po stolu je gotova, našao sam što sam trebao. Evo nešto malo o postanku šahovnice kao hrvatskog grba.
Prije nego što počnem, htio bih riješiti jednu zabludu koja je postala općeprihvaćena čak i u stručnim krugovima. Hrvatski grb se često naziva kockastim ali to nije točno. Heraldika je plošna umjetnost a kocka je geomatrijsko tijelo, grb Hrvatske prikazuje naizmjenične crveno-bijele KVADRATE.
Podrijetlo i točnije znanstveno utemeljena starost hrvatskog grba nije poznata a i pitanje je hoće li se ikada bez nekih novih i revolucionarnih dokaza to i moći utvrditi. O njegovu nastanku ima više teza i hipoteza a i nekih legendi ali nijedna nije tako zabavna kao ona koju je iznio Slafko dosta ranije na ovom threadu.
Kako svi više vole legende jer su zabavnije, počet ću s njom. Dakle, legenda kaže da je mletački dužd Petar II. Orseolo 998. ploveći sa svojom mornaricom po Jadranu prisvajajući vlasti Serenissime hrvatske gradove naletio na hrvatsku mornaricu. U makljaži koja je uslijedila dužd je pobjedio a usput je i zarobio kralja Držislava te ga odvukao u Mletke. Držislav je u zarobljeništvu prekračivao vrijeme šahom a dužd je doznao da je Držislav poprilično dobar u toj igri te mu ponudio čudan prijedlog. Dakle, njih dvojica bi igrali 3 partije a ulog bi bila Držislavova sloboda. Ako on dobije sve tri partije slobodan je, u suprotnom će ostati rob cijelog svog života. Držislav je nakon silnog treninga kojeg je imao u zatočeništvu rasturio dužda u sve tri partije te dobio slobodu. Kao uspomenu na taj događaj, Držislav je za svoj grb uzeo šahovsko polje.
Ova legenda ne drži vodu iz više razloga. Petar II. Orseolo je svoju ekskurziju po Dalmaciji imao 1000. godine a Držislav je u to doba već bio 3 metra pod zemljom. Na tom pohodu je kao taoc uzet Držislavov unuk Stjepan. Taj mali je u Veneciju poslan kao zalog da će mu stari (Svetoslav Suronja) održati obečanje dano duždu ako mu ovaj pomogne u ratu kojeg je tada vodio protiv svog brata za Držislavovo prijestolje. Stjepan se u Veneciji odlično snašao i kasnije je oženio duždevu jedinu kčer i preselio se u palaču na Canalu Grande.
No, vratimo se mi grbu. Jedna od popularnijih teorija smješta nastanak grba u pretheraldičko doba i povlači paralelu sa iskopanim vazama u Gruziji na kojima se nalaze crveno - bijeli kvadratići. Ovakav ornament se koristio u Iranu a smatra se da je ozančavao državno jedinstvo iranskih južnih i zapadnih samoupravnih plemena. Ovo nije bez vraga jer su se u Iranu strane svijeta označavale bojama, crvena je označavala jug a bijela zapad. Pitanje je, da li je u to vrijeme (12. stoljeće pr. Kr.) uopće postojao državni grb te ako je u kojem se smislu koristio.
Ipak, velika večina povjesničara smatra da postanak grba treba tražiti u doba narodnih vladara kada se i razvila heraldika. Kvadrataste (kockaste) urese nalazimo posvuda po području hrvatske ranosrednjovjekovne države a njegova prva službena upotreba datira tek u 1527. kada je sačuvan na državnom pečatu koji je prikačen na povelju Cetingradskog sabora na kojem ima 64 kvadrata (8x8), baš kao i veliki iranski državni grb. Na novcima se prvi put pojavio na taliru Ludovika II. iz 1525.
Da je grb rađen po heraldičkim pravilima, simbolizirao bi bojno polje. Takvi grbovi su se dodjeljivali vojskovođama u znak zahavalnosti za pobjedu.
Post je objavljen 13.05.2004. u 08:00 sati.