Nastavljajući priču o pamćenju, sjetio sam se (hehe) fleke. Fleke od krvavica. Na stripu. Mora da je to bio Mikijev zabavnik ili nešto slično --- bili su neki Pajo ili Pata i onaj veliki kotač iz lunaparka... Mislim da je sve bilo čak u boji... A fleka (krvavice su bile za ručak, a ja sam jasno jeo i čitao istovremeno --- o, plemeniti užici djetinjstva!) je bila onako masna da papir od nje postane providan.
E sad.
Pitanje je --- kojeg je tipa to moje sjećanje? Pamtim to vrlo živo --- to bi onda svakako bilo epizodično, iliti autobiografsko sjećanje --- ali pamtim samo to, tu fleku na stranici stripa. Po dotkorima bi tu trebale ići još emocije... razlog zbog čega nešto pamtiš... a ničeg od toga nema. (Nisu me špotali zbog fleke ili nešto slično, pazite.) S druge strane, nije deklarativno ni semantičko pamćenje...
Tilt u hipotalamusu, garant.
Post je objavljen 27.06.2004. u 01:32 sati.