Dokoličarenje je prava riječ za život koji živim. Nema tu ništa konkretnog, sve se svodi na bezgranična prehodavanja sa kave na kavu i bezgraničnu konzumaciju hrane u dobrom društvu.
Jučer je bio jedan takav dan,lijep i pun dokolice.
Uspjela sam zapeti u wc u mcdonaldsu. Hm ne znam kako,vrata se nisu htjela otključati. Kako mi je bilo tako svejedmo dok sam čekala servisnu službu,neplaniran višak vremena sam iskoristila na odgovaranje na poruke.Onda mi se više nije dalo čekati službu pa sam sama rasklimala vrata i izšla.
Bila sam na odličnoj kavi sa nikolom (nikola.blog.hr) i kako sam očekivala odličan je to dečko. Čini se da blog zaista pokazuje realnu sliku osobe. Ovim puta nikolicu i pozdravljam.
Navečer sam se nadala da će biti retromanija,došle dvije prijateljice i umjesto retromanije nas tri se retrotračirale.Naime istračale smo sve iz retro tjedna.Uključujući i robu iz časopisa.
Trenutno se dvojim da li kupiti vouge naočale koje su mi baj d vej ma izvanredne ili dolče gabana koje su ok ali manje izvanredne. Fino sam ja Nikoli rekla neke ljude brine kako će sutra jesti a druge kako će kupiti jahtu.Takvo je vrijeme došlo
Post je objavljen 07.05.2005. u 12:13 sati.