veliki ocean, tihi ocean, pacifik... sve su to nazivi za najveći ocean na zemlji.
naziv "tihi" ocean potječe od "el mar pacifico".
to je bilo u prvoj polovici 16. stoljeća, kada se hrabrim i snažnim mornarima pod vodstvom legendarnog Fernanda Magellana - na prvom uspješnom putovanju oko zemlje (1519. - 1522.) - dogodilo da su plovili čak 110 dana izuzetno mirnim tropskim morem.
magellanovi zapisi s tog putovanja - "El mar pacifico" i "Oceanus Magellanicus" - značajne su povijesne činjenice koje vjerno dokumentiraju tadašnje stanje mora, ali i poznavanje ondašnjeg svijeta.
oba ta pojma prostorno u stvarnosti predočavaju samo maleni dio oceana u sklopu njegovih današnjih granica.
geografska (sadašnja) stvarnost je, međutim, potpuno drugačija, štoviše - suprotna!
živa vulkanska aktivnost, praćena brojnim potresima uz katastrofalne tropske ciklone, gotovo su svakodnevne pojave u moru i na obalama "pacifičkog vatrenog prstena".
tihi ocean zapravo pripada u prirodno najživlje dijelove svjetskog mora, tako da su magellan i prijatelji zapravo doveli one mane upućene u jednu veliku zabludu nazvavši ga imenom "el mar pacifico".
u želji da se lakše prikaže veličina ovog oceana, možda bi valjalo reći ovo:
u tihom oceanu mogu se komotno smjestiti sva kopna našeg planeta i da ostane dosta mjesta za još jednu afriku!
svi kontitnenti s uzvisinama iznad mora, potonuli bi u njegovim dubinama, a najviši vrh kopna, mount everest ili sagarmatha (8848 m), nestao bi u marianskoj brazdi (11022 m).
shvatljivo je onda zbog čega je tom dijelu mora još 1752. godine francuski geograf Phillippe Bauche dodijelio ime veliki ocean.