Marketing
Putopisanje i putopisno prigovaranje I
On nema reputaciju kao Pariz ili Rim, niti znamenitosti poput Atene ili Londona, ali jedan je od onih ogromnih europskih metropola koje 24/7 žive punim plućima. Ljudima na spomen samog imena grada padaju na pamet tri stvari – jedan zid, jedna vrata i Turci. Dobro došli u Berlin!
Glavni grad Njemačke ima nešto manje od 3.5 milijona stanovnika, ali danas ju tu svega više nego Njemaca, prije svega Turaka. Što i nije tako loše – shvatiti ćete kasnije zašto. Ipak, iako se na Njemačku iz naše perspektive gleda kao na zemlju snova, danas to više nije tako. Stopa nezaposlenosti u Berlinu iznosi nešto više od 18% što se može vrlo lijepo doživjeti u samom gradu – sa većine poslovnih zgrada se smiješe natpisi „vermietung“. Ali krenimo redom.
Moja prva postaja bila su Brandenburška vrata. Prišla sam im sa zapadne strane i dočekala su me u svom punom svjetlu. Imaju 5 prolaza od kojih je je onaj srednji najširi i njime je u davna vremena mogao prolaziti samo kralj. Na vrhu se nalazi božica pobjede sa četiri konja usmjerena prema istoku jer je tamo tradicionalno bio centar. Inicijalno je ona bila gola, ali su stanovnici grada bili zgroženi pa ju je umjetnik morao zaogrnuti plaštom. U vrijeme podjeljenosti na zapadni i istočni Berlin, vrata su postala pravi simbol podijeljenosti grada jer su se nalazila u ničijoj zemlji, točno iza Zida.
Prošavši kroz Brandenburška vrata, ušla sam u istočni dio grada, točnije na Pariser Platz. U vrijeme drugog svjetskog rata čitav trg je srušen, a komunisti ga nisu obnavljali jer je bio u točno uz Zid. Nakon ponovnog ujedinjena Njemačke, trg je uređen tj. gotovo sve zgrade su ponovno izgrađene. Na moje razočaranje, nisu građene kopije starih građevina, nego su se bez prevelikog plana nizale niže zgradice poznatih europskih arhitekata. Tako se tamo nalazi i zgrada glasovitog Franka Gehry-ja, arhitekta koji je zaslužan i za Guggenheimov muzej u Bilbau.
Osobito je zanimljivo da urbanistički plan grada dozvoljava građenje zgrada do 22 metra visine jer oni žele imati u osnovi nizak i razveden grad. Tako je od davnih dana (iako se naravno izuzetci mogu vidjeti na svakom koraku). I sad dolazi ono najveselije! Zbog tog su pravila i mnoge ulice u gradu široke točno 22 metra jer su željeli izbjeći činjenicu da se jedna zgrada sruši na susjednu - domino efekt. Morate priznati da je logika za 5. Na to je odmah moja cinična duša morala pitati vodiča, a što bi se dogodilo da se sruši jedna pa po njoj druga!
Panoramom grada dominiraju televizijski tornjevi. U Berlinu vam je sve po duplo pa tako postoje i dva tornja, jedan u zapadnom, a jedan u istočnom dijelu. Zapadni je stariji i oronuo, a istočni je vrlo zgodan te se smatra najvišom berlinskom građevinom. Visok je 368 metara, a platforma na koju je dopušteno ići se nalazi na 203 metra. Inače, središnji dio se vrti, ali jako sporo (cijeli dan mu treba za jedan krug), tako da se to niti ne primijeti. Tu se nalazi vidikovac, bar i jedan restaurant, poštenih cijena, ali kažu berlineri ne i kvalitete.
...
(photos by Jazzie - Brandenburg Tor, @Pariser Platz, pogled sa televizijskog tornja, Fernsehrturm)
Post je objavljen 27.04.2005. u 21:55 sati.