Sljedeca tri dana ne radimo radi rodjendana Abu Kasima Ibn Abdallaha. Vjerojatno ste zbunjeni: netko ne radi tri dana radi obicnog rodjendana, ali ovaj je poseban.
Abu Kasim ibn Abdallah, kasnije nazvan Muhamed, dapače i Prorok Muhamed, s obzirom na Abuovu profesiju, što znači "hvaljeni", rođen je prema muslimanskoj predaji uoči pojave Venere na nebu, dvanaestog dana rabana al-avala godine slona, u trgovačkoj obitelji. Povjesničari su uskladili mišljenja da je to prema kršćanskom kalendaru vjerojatno 20. travnja 570. godine poslije Krista. U to doba Arapi su bili slab razjedinjen nomadski narod koji su godinama pokoravali Perzijanci, Etiopljani i drugi narodi. U djetinjstvu Muhamed putuje s trgovačkim karavanama i upoznaje arapsku, ali i židovsku i kršćansku kulturu i religiju. S 24 godine oženio se bogatom i znatno starijom udovicom Hadidžom. Od toga doba često se povlači u usamljene pećine i brda te meditira.
Kada je Muhamed napunio 40 godina, ukazao mu se arkanđeo Gabrijel - to jest Džibril - u ljudskom obličju, pa mu stojeći stopalima na rubu neba reče: O, Muhamede, ti si poslanik Alahov! Muhamed se nakon toga prosvijetlio pa počinje propovijedati vjeru u jednoga, svemogućeg boga, Alaha, u pravdu i milosrđe. U Muhamedovim vizijama Hadidža prepoznaje Božju objavu, pa Muhamed počinje širiti vjerovanje u jedinog boga Alaha, a kako je prema legendi bio nepismen, diktira stihove koji će činiti muslimansku svetu knjigu Kur'an.
"Slika koja je ovdje bila je skinuta nakon tumacenja kolege Mohammeda prema kojemu slika proroka Muhameda ne postoji, pa njeno objavljivanje stoga i nije moguce, a osim toga moze voditi i do obozavanja proroka vise nego Boga, sto nije u skladu sa religijskim usmjerenjima."
Nakon deset godina propovijedanja u Meki, Muhamed je okupio tek šačicu sljedbenika, ali zato brojne neprijatelje koji će ga 16. lipnja 622. prisiliti na bijeg u Jatrbu, kasnije nazvanu Medina. Taj događaj nazvan je hidžra, a smatra se prijelomnicom u prodoru islama.
U Medini skupina muslimana oko Muhameda brzo raste pa prorok donosi ustav i počinje borbu protiv nevjernika iz Meke, koja se pretvara u pravi osvajački rat. Osam godina nakon hidžre muslimani su pokorili i priveli vjeri velik dio Arapa, a Muhamed se vratio u Meku kao svjetovni i duhovni poglavar. Stvara se centralistička država u kojoj monoteizam i vjersko jedinstvo prerasta u pokret i strašnu rušilačku i osvajačku silu. Utemeljitelj islamske vjere, prorok Muhamed, umro je 18. lipnja 632. Samo nekoliko desetljeća nakon njegove smrti arapska je država spremna zagospodariti Azijom, Afrikom i Europom, sve do Afganistana i Španjolske.
Njegov rodjendan danas se obiljezava kao blagdan Milad Al Nabi, i stoga se ne radi.
Jos jedan dugi vikend...
Post je objavljen 20.04.2005. u 17:38 sati.