Naslovna Hronika Događaj dana Terazije Kultura Dežurna Evropa Ekonomija Globus Vojvodina Sport Feljton Periskop Vikend --------------- ---------------
DOGAĐAJI
Ponoćni jam session Najdžela Kenedija u Velikoj dvorani Centra Sava
Majstor se opušta
Zorica Kojić
Ono što se do sada prepričavalo samo kao kultna klupska legenda o divljim jazz noćima nakon beogradskih koncerata Najdžela Kenedija, podignuto je ovom prilikom do ranga zvanične koncertne stvarnosti za najveći broj njegovih domaćih "živih" ljubitelja na matičnom mestu radnje, u dakle Velikoj dvorani Centra Sava - peti dolazak glasovitog britanskog violiniste, uz njegovo međuvremeno sviračko obitavanje u Novom Sadu, pretvorio se nakon onog pretežno seriozno intoniranog "Vivaldi Experience" u ponedeljak, nekako već u apsolutno dvostruki "fancy" događaj, kako za "celebrities" formirane u centralnoj diviziji partnera, tako i za obične obožavaoce nezasito gladne možda upravo ovakvog Kenedija.
Odabravši da za svoje scenske kolaborante uzme svog tamnoputog gitarskog prijatelja imena Kaleb, a onda u nastavku večeri i domaću uzdanicu Vasila Hadžimanova, demonstrirano je kako izgleda neobavezno klupsko veče gde se majstor opušta i zabavlja za svoj račun, ali gde je u svom umeću jednako veliki, pokazujući da (električna) violina može u rukama virtuoza biti dostojna svakog mesta. Tako su oni manje izdržljivi i spremni na Kenedijevo bdenje (uz opasnu konkurenciju Eda Raša u bašti Sava Centra!) prisustvovali samo njegovom, pretežno soul-blues-pop sa jamajčanskom etno primesom intoniranom uvodnom šou, oh dabome sa odgovarajućom bocom Hajnekena u ruci, pri čemu je ceo ispunjen parter SC bio očigledno razdragana kulisa za njegovu privatnu sviračku zabavu.
Odlučimo li se ipak da i ovu zgodu procenjujemo profesionalno i fenomenološki strogo, budući da se donekle odvija kao regularan večernji nastup, ustanovićemo da je hiper-talentovani Najdžel bez sumnje neopisivo šarmantan lik, ali da isto tako postoje i granice iza kojih, barem ona ozbiljna publika, zapravo i ne želi da zna kako umetnik izgleda kad padne superstar maska. No, bez brige u njegovom slučaju! Naime, Najdžel Kenedi se i ovog puta kao umetnik bez greške iskazao na svom osnovnom instrumentu - nekoj vrsti prilagođene, elektroficirane mini-violine - no međutim je tim jasnije bilo da mu njegov slučajni sadrug Kaleb nikako nije i pratnja odgovarajućeg formata. Neobavezan set onih već pomenutih blues i soul numera jamajčanskog ugođaja brzo se pretvorio u nedovoljno krupan slušalački izazov, naročito nakon onakvog Vivaldija, zalazeći tek tako u prostore utrkivanja sa sopstvenim muzičkim demonima i ljubavima, diljem kojih ga ne biste više sledili s krajnjim poverenjem. Simpatično, svejedno.
Internacionalni festival alternativnog teatra - INFANT
Prošlost i budućnost
Počev od 25. juna, u Novom Sadu će biti održan 10. jubilarni Internacionalni festival alternativnog i novog teatra - INFANT. Ovogodišnji festival baziran je na ideji "vraćanja" pozorištima koja su učestvavala u prethodnih devet Festivala, ne bi li se, kako je kazao Ljubosav Majera, selektor festivala, sagledalo koliko su se ta pozorišta promenila.
- Vraćenje je samo etapa kojom smo želeli da proverimo kakvi su njihovi stavovi danas - objasnio je Majera na jučerašnjoj konferenciji za štampu. Prema njegovim rečima program ovogodišnjeg festivala izuzetno je bogat, ali je malo domaće produkcije, što je jako alarmantno. On je ocenio da je "alternativna" produkcija u domaćim pozorištima mala i nekvalitetana i izrazio žaljenje zbog toga, daodajući da to nije lično pravdanje već neka vrsta napada.
- Ovogodišnji INFANT je pokušaj da bacimo pogled unazad, ali i da predstavimo nove pozorišne jezike - kazao je Simon Grabovac, urednik festivala i dodao da su se organizatori trudili da izvuku sve što se dešavalo u pozorišnom svetu zemlje i inostranstva tokom godine, a otvoreno je novim kretanjima u pozorištu i da to predstave u Novom Sadu. On je naglasio da ovogodišnji Infant ide linijom promovisanja Novog Sada kao grada otvorenog kulturi. Robert Kolar, gradski sekretar za kulturu, ocenio je da je kulturni život u Novom Sadu vrlo uzbudljiv, te da je gradska vlada prepoznala svoj interes u realizaciji Festivala. On je izrazio zadovoljstvo što su se u finansiranje INFANT-a uključile i Vlade Pokrajine i Republike.
Infant 2004. trajaće 11 dana (do 5. jula) i ugostiće mnoga domaća i strana pozorišta. Kako je najavljeno veliki deo predstava održaće se na otvorenom, a svakodnevno će se održavati radionice i okrugli stolovi. S. Stefanović
Četrdeset godina Teatra levo u šezdesetogodišnjici AKUD "Lola"
Junski dani pozorišta
U okviru proslave 60-godišnjeg jubileja Amaterskog kulturno-umetničkog društva "Lola" koji se obeležava čitave ove godine, poslednjih dana juna Teatar Levo koji je u sastavu ovog društva obeležiće i sopstveni jubilej - 40 godina postojanja. Sa grupom mladih pozorišnih entuzijasta, kako je juče ovim povodom u propstorijama "Lole" posvedočio njegov dugogodišnji član, a sada umetnički direktor Dragoljub Njegru, osnovao ga je reditelj Jovan Ristić sa željom i potrebom da se publici ponudi i nešto drugačije od onoga što je mogla da vidi i čuje u etabliranim pozorištima. Iz ovog pozorišta potekla su i takva imena kao što su: Mirjana Karanović, Ana Sofrenović, Slobodan Beštić, Gojko Baletić, Vladimir Jeftović, Petar Božović koji je ovde odigrao svoju prvu ulogu u Joneskovoj "Ćelavoj pevačici" sa 15 godina. Prvu predstavu napisao je Milovan Ilić Minimaks i zvala se "Bio jednom jedan čovek".
Teatar sada broji više od 50 ljudi od 10 do 60 godina starosti i u programu proslave predstaviće se i ove različite generacije. "Među javom i međ’ snom" je predstava najmlađe generacije, nastala iz njihove pozorišne radionice koju vodi Zoran Zlatković. Potom će se pedstaviti stariji članovi Teatra Levo - od 17 do 23 godine, koje vodi Snežana Zdravković s projektom "Prepoznavanje i traganje u teatru".
U okviru programa proslave biće izvedene i neke od čuvenih predstava ovog teatra kao što su "Rastibuđilizovane Klejbezable" koja se igra već 29 godina i ovo će joj biti 1456 izvođenje što je čini jednom od najizvođenijih predstava na Balkanu, pa i u Evropi. Tu su i predstave iz repertoara Teatra Levo koji se gradi na retko ili nikad izvođenim autorima kod nas kakva je predstava slovačkih autora "Dugonja, Trbonja i Ćoronja", potom predstava hrvatskog autora postavljena još 1995. "Krhotine", "Rapidna regresija rime" iz 1998. koja se osvrtala na naše tadašnje stanje, te "Ecce homo" iz prethodne godine koja se bavi državama postkomunističkog perioda. Međunarodni karakter ovoj manifestaciji daće gostovanje Omladinskog centra iz Haskova iz Bugarske sa pantomimom, kao i radionica koju će održati Frensis Pardejan iz Italije od 25. do 29. juna, koji je inače nekadašnji saradnik Odin teatra i Euđenija Barbe, a mogli smo da ga upoznamo na Bitefu 1986. godine kada je ovaj teatar gostovao kod nas.
On je muzički obrazovan i podučava glasovne tehnike, a član je Asocijacije umetnika koji sinhronizuju filmove. U četvrtak, 24. juna, u Bitef teatru, on će izvesti i svoju predsatvu "Hic et nunc" ("Ovde i sada"). Najzad, na programu će se naći i jedna premijera Teatra Levo. "Telo - uništenje, opstanak" autora Zorana Zlatkovića, neverbalni teatar, biće izveden 27. juna i reprizno 29. Svečano otvaranje Dana teatra Levo je u ponedeljak, 21. juna, hepeningom Bodyart, a sve se zavrašava 1. jula. Ipak, to nije kraj. Obeležavanja jubileja, kako je najavio Mihajlo Rabrenović, predsednik "Lole", u novembru će biti zaokruženo centralnom proslavom u Sava centru, uz izdanje CD, monografije...
Rabrenović je istakao i dobru saradnju sa Gradom i Republikom koji su donatori društva, kao i sa inostranstvom u kome je ono dobro poznato. I. M.
Dobrotvorni koncert Učenik učeniku na Kolarcu
Za pomoć vršnjakinji
Učenici beogradskih srednjih muzičkih škola održaće danas u Kolarčevoj zadužbini humanitarni koncert za pomoć 16-godišnjoj Ivani Gojković, kojoj je potrebna hitna transplatacija jetre. "Ivana je obolela od autoimunog hepatita i ciroze u terminalnoj fazi, pa je hitna transplantacija jetre jedini način da joj se spasi život.
Operacija treba da se izvrši u Italiji, a koštaće 120.000 evra", navodi se u saopštenju zemunske informativne službe. Cena karte je 300 dinara, a mogu se kupiti na blagajni Kolarca ili naručiti telefonom ili e-mailom: vladakarźeunet.yu. Koncert organizuje Skupština grada, Omladina Jugoslovenske asocijacije za borbu protiv side (JAZAS), Srednja medicinska škola "Nadežda Petrović" i beogradske muzičke škole. Večeras se održava prvi koncert za pomoć Ivani, u domu "Pinki" u Zemunu, na kojem će nastupiti Đorđe David i "Gang", "Neverne bebe", "Night shift" i grupa 357. Oni koji mogu da izdvoje i nešto više sredstava, mogu da izvrše uplatu za pomoć Ivani na račun kod Komercijalne banke br. 908-20501-70, poziv na broj 50700-1226153873 (dinarski) i 542700-1226153873 (devizni račun). Beta
Premijera predstave "Škola" u "Dušku Radoviću"
Lepše slike
Predstava "Škola", prema knjizi Jasminke Petrović u izdanju Kreativnog centra, još jedan je tekst ove autorke postavljen na scenu Malog pozorišta "Duško Radović" čija će premijera biti 22. juna sa početkom u 20 sati, najavljeno je juče na konferenciji za novinare u ovom teatru. Upravnica Anja Suša podsetila je da se u "Dušku Radoviću" u okviru novopokrenute scene za adolescente već sa velikim uspehom igra "Seks za početnike" iste autorke. Dramatizaciju "Škole" uradio je Stevan Koprivica kome su kao povod za to bile odlične ilustracije knjige. Teži deo posla bio je da se od konstatacija naprave karakteri i likovi, dok je, opet, ironijski, iskošen odnos prema školi u ovoj knjizi poslužio kao osnova za zaplet koji je donekle oslobođen sloja nostalgije, pa stoga i ne idealizuje ovo, zapravo, za mnoge teško i surovo životno doba. Ipak, reditelj Darijan Mihajlović, mišljenja je da se ovom predstavom dočarava neka lepša, starinskija, bolja škola koja pruža utešniju sliku nego ova danas čije je realno stanje često porazno. Scenograf predstave je Dukan Radenković, kostimograf Dragica Pavlović, a kompozitor Marko Grubić, inače frontmen grupe Vroom. I profesori i đaci odrasli su glumci. Strašnog profesora matematike tumači Dragan Petrović, izgubljenog profesora istorije Feđa Stojanović, a tipičnu profesorku srpskog Dušica Sinobad. Među đacima su: Jovo Maksić, Nataša Marković, Bojan Lazarov, Slobodan Pavelkić i drugi.
Anja Suša je najavila i lutkarski projekat "Duška Radovića" koji će polovinom jula biti izveden u okviru BELEF-a, što znači da u ovom pozorištu još uvek nije kraj sezone, a za kraj leta planiran je i početak radova na njegovoj rekonstrukciji. I. M.
Nova filmska prokletstva "Isterivača đavola"
Stvarne posednutosti
Još od 1973. godine, kada se pojavio film "Isterivač đavola", bilo je priča o njegovom "prokletstvu". Reditelj Reni Harlin, koji je radio na četvrtom delu serijala - prednastavku pod imenom "Exorcist: The Beginning", i sam je video da se neke čudne stvari dešavaju dok su snimali film. Reni Harlin je, inače, snimao novu verziju filma od decembra prošle godine u Rimu, nakon što su čelnici studija otpustili Pola Šredera, nezadovoljni njegovom verzijom. "Snimao sam filmove na vrhovima Alpa, pod vodom, ronio s ajkulama i nikada nisam bio povređen. Međutim, dve nedelje po početku snimanja udarila su me kola u Rimu pa sam proveo dve nedelje u bolnici i do kraja seta snimao sa nogom u gipsu", priča Harlin. To i nije tako "čudna stvar" koja se desila tokom devet nedelja snimanja. Jedna druga je možda čak i više uzbudila ekipu, a nju su otkrili u rimskom hotelu Ekscelzior, gde su odseli. Naime, vrlo brzo se neko dosetio da se ime tog hotela pominje u originalnom filmu - mesto gde je odseo suprug Elen Bernstin. Svi su se zbog toga malo čudno osećali, ali najteže je bilo producentu filma. Kada je došao do svoje sobe video je da je smešten u broj - 666.
Harlin priznaje da ima ambivalentna osećanja po pitanju prokletstva i đavola. "Dosta smo istraživali i pronašli da Vatikan ima sada do 300 isterivača đavola. Čak i papa ima svog egzorcistu. Crkva definitivno veruje u te stvari i svakoga dana negde u svetu se obavlja egzorcizam. Naravno, ja sam siguran da je 99,9 odsto toga neki problem mentalne prirode, ali oni kažu da svake godine imaju nekoliko slučajeva za koje veruju da je u pitanju prava posednutost", ispričao je Harlin čiji dugo očekivani film počinje da se prikazuje u avgustu. V. T.
Post je objavljen 19.06.2004. u 12:11 sati.