"Eci peci pec ti si mali zec a ja mala veverica..."
Uvek me je zanimalo kakve veze ima zec sa Uskrsom. Negde objašnjavaju da on predstavlja proleće, novi period koji nastaje posle Uskrsa, buđenje prirode.
Sada mi je jasno zašto kažu "jedna lasta ne čini proleće" verovatno misle na zeca. Tu su i druga objašnjenja. Neki kažu da su se vesti o Isusovom uskrsnuću širile brzinom zečevog trka...U starom Egiptu zec simbolizuje mesec a po njemu se i računa Uskrs...
Neki i ne objašnjavaju, jednostavno prihvataju zeku a ne znaju ni sami zašto.
Razlika između pravoslavnog i katoličkog Božića se vezuje za mesec. Jasno je da je razlika u računanju kalendara:
"Prva preciznijija astronomska merenja utvrdila su da vreme obilaska Zemlje oko Sunca traje 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi. Po toj racunici, suncana godina je kraca od julijanske za 11 minuta i 14 sekundi, pa zato ona prva, u toku 128 godina, "pobegne" drugoj za citav dan, da bi, u XVI veku, ta razlika je dostigla citavih 10 dana. Zanimljivo je, da se covek koji je rimskom papi Gregoru XIII predlozio reformu Julijanskog kalendara zvao Alojzije Julius, a reformisani kalendar, nazvan po papi Gregorijanski, stupio je na snagu 1582 godine.
Spornih deset dana zaostajanja julijanske za gregorijanskom godinom, reseno je, tako sto je iza cetvrtka, 4. oktobra 1582, jednostavno svanuo petak, 15. oktobar iste godine. Otud, za tih 10 dana, koji su prakticno izgubljeni, ne postoje nikakva istorijska dogadjanja.
Problem se dalje resava tako sto godine na kraju vekova, cije prve dve cifre nisu deljive sa 4 bez ostatka, nisu prestupne (na primer 1700, 1800, 1900, 2100 itd), dok su prestupne one vekovne, sekularne godine, koje se zavrsavaju sa dve nule i godine cije su prve dve cifre deljive sa 4 bez ostatka (na primer 1600, 2000, 2400 itd). Prema tome, u toku 400 godina Gregorijanski kalendar ima tri prestupne godine manje nego Julijanski, tacaniji je, i moze da vazi bez promena narednih 3300 godina.
...
Zapravo, u vreme reforme kalendara po papi Gregoriju, vecina pravoslavnih zemalja je pod turskom vlascu, pa zbog toga one nisu ni mogle da prihvate reformu. U narednim vekovima, zaostajanje Julijanskog kalendara za Gregorijanskim, stvorilo je vremensku razliku od 13 dana, sto je dovelo do razmimoilazenja hriscanskih kalendara, u prvom redu kod izracunavanja "pokretnih praznika" kao sto je Uskrs. Tako je, odlukom Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji 325. godine, ustanovljeno je da Uskrs, kao pokretni praznik, spada u prvu nedelju posle punog meseca, nakon prolecne ravnodnevnice, a da se pri tome ne sme poklopiti sa judejskom Pashom."
Interesantno mi je i objašnjenje po kojem je pravoslavna crkva u svojim proračunima za stvarni puni mesec pri određivanju Uskrsa koristila meridijan koji prolazi kroz kupolu hrama Isusovog groba u Jerusalimu a ne onaj zvanični pun Mesec...
Kako god bilo, ova godina mi je bila ispunjena prazničnim raspoloženjem. Prvo sam doživela vaše Božićno uzbuđenje i saznala na koji način ga slavite. Posle toga je došao Božić i u moj dom.
Sada čitam kako pišete o Uskrsu, a tek za više od mesec dana i sama ću ga proslaviti.
Od kada znam za sebe imam prijatelje koji su različite veroispovesti. Naučila sam ih svojim običajima, naučila sam kako je biti gost u njihovoj kući a osećati se domaćim.
Različitost je ta koja nas i čini bogatijima, sve dok je poštujemo.
Ono što sam htela reći celom ovom pričom je, da vam od srca želim srećan i radostan Uskrs!