Marketing
Ketuba (bracni ugovor)
Po Juliji Kos, "Alef bet zidovstva", "Tisak" Zagreb, 1999:
"...tri (su) drevna pravna postupka stjecanja supruge: pologom novca, pisanim ugovorom i spolnim odnosajem. U praksi, novcem je znacilo da je muskarac mogao dobiti suprugu uz polog u mladenkina oca odredjenog iznosa kojim bi se supruga uzdrzavala nakon mogucega razvoda ili u vrijeme udovistva, a sam je obicaj nastao na temelju novcane odstete za gubitak radne snage sto je obitelji mladenke isplacivana prigodom njene udaje. (Takav se obicaj cesto netocno tumaci kao kupnja zene). Pisanim ugovorom znacilo je da brak moze biti sklopljen u okviru dviju ravnopravnih strana, uz pisani dokument o medjusobnim pravima i obvezama. Rijeci spolnim odnosajem oznacavale su mogucnost naknadnoga prihvacanja vec (milom ili - cesce - silom) ostvarenog spolnoga odnosaja kao valjanog temelja za sklapanje braka, uz dva nazocna svjedoka i zenin pristanak. Simbolicni tragovi svih ovih triju pravnih osnova za sklapanje braka sve do danasnjeg dana sacuvani su u obredu zaruka i vjencanja. Nekadasnji novcani iznos pretvorio se u zarucnicki prsten sto ga mladozenja daje mladenki. Bracni je ugovor i danas obvezan, a sklapa se izravno izmedju buducih mladenaca.
Pravno poimanje prema kojemu je spolni odnosaj zapravo potvrda bracnoga stanja simbolicno je ocuvano pri kraju vjencanoga obreda, kada mladenci nekoliko trenutaka provode nasamo, sto simbolicki predstavlja spolni odnosaj koji ce brak uciniti valjanim.
Od svih triju obicaja, samo je bracni ugovor izravno opstao tijekom vremena, jer tako sklopljnei brak uklapa se u nacela razvijenih etnickih drustvenih odnosa. U vrijeme ranoga Srednjeg vijeka poceo se bracni ugovor, ketuba, sklapati u pisanome obliku. Njegov tekst je propisan, pisan aramejskim jezikom, a obvezno nabraja sve osobne i pravne okolnosti na koje obje strane pristaju glede zajednickog bracnog zivota i nepozeljenoga ali mogucega razvoda. Ketube su donedavno obvezno bile rukom ispisivane i iluminirane na pergameni, a stariji su primjerci znacajnim spomenikom zidovske likovne umjetnosti. Danas se vecinom tiskaju i jednostavno dopunjuju imenima mladenaca, svjedoka i rabina, ali ukrasni oblik starih ketuba je zadrzan."
Post je objavljen 14.03.2005. u 21:12 sati.