Saveznički padobranski desanti i borba za mostove
Prvi padobranski desantni valovi 82. američke zračno desantne divizije zauzeli su most na rijeci Messe kod grada Hrave, dva mosta na kanalu Messa – Waal i uzvišenje kod Groesbeeka, oko 6 km južno od grada Nijmegena, ali most u samom gradu nisu uspjeli zauzeti. Četiri mosta kod grada Veghela i most kod Sint Oedenrodea zauzela je američka 101. zračno desantna divizija, ali opet, ni ova divizija ne može se probiti do grada Eindhovena, jer su njemački inženjerci srušili most kod Sone. Britanska 2. armija istodobno je krenula u napad, nakon topničke priprave iz 400 topova i oko 100 zrakoplova bombardera. Postrojbe 30. korpusa započele su napad u 1435 sati, s gardijskom oklopnom divizijom na glavnom smjeru napora. No, okolno je zemljište bilo močvarno, pa su tenkovi napad provodili u koloni, a kako su nailazili na jak otpor do kraja dana napredovali su samo 10 km. Zamislite sada ovo: krilni korpusi 8. i 12. tek su se pripremali za napad koji će otpočeti tek nakon 24 sata. Pojačane drugim valom zračnog desanta drugog dana (D+1) zračno desantne postrojbe i dalje su vodile bitke i boj za proširenje koridora kojim trebaju napredovati kopnene snage 2. britanske armije. Tako britanska 1. zračno desantna divizija prema mostu u gradu Arnhemu upućuje očigledno premale snage (samo dvije bojne) koje ne mogu zauzeti most koji žilavo brane njemačke postrojbe, 82. zračno desantna divizija žilavo se brani, ali ne uspijeva zauzeti mostove u gradu Nijmegenu, 101. zračno desantna divizija uspijeva proširiti klin sve do prvih kuća grada Eindhovena i uspostavila vezu sa snagama gardijske oklopne divizije, ali ona je opet spora i drugog dana jedva da je pomaknula crtu za 10 km. Krilni korpusi (8. i 12.), ma zamislite samo, započeli su napad, ali se nisu pomaknuli uopće s polaznih crta. Drugog dana (D+2) zračno desantne divizije vode izuzetno teške bojeve i borbe odbijajući napad njemačkih postrojbi na mostobran kod grada Arnhema kao i na bokove koridora. Poradi lošeg vremena savezničko zrakoplovstvo ne može pružiti potporu zračno desantnim divizijama, na može se prebaciti poljska padobranska brigada zrakom u pomoć zračno desantnim divizijama koje su se počele nalaziti u sve težim položajima. Tako 1. zračno desantna divizija nikako ne uspijeva poslati pojačanje svojoj usamljenoj bojni koja se jedva drži kod mosta u gradu Arnhemu. Istodobno gardijska oklopna divizija pojačava napad, ali ne uspijeva zauzeti grad Nijmegen, a krilni korpusi (8. i 12.) napreduju svega oko 10 km. Trećeg dana (D+3) svi su napori uloženi da se pomogne postrojbama 1. zračno desantne divizije, ali sve i ostaje samo na pokušajima. Naime, vrijeme i dalje ne dopušta uporabu zrakoplovstva, pa se poljska padobranska brigada ne može prebaciti zrakoplovima u pomoć postrojbama 1. zračno desantne divizije koje pak se sada nalaze u već izuzetno teškoj situaciji. Gardijska oklopna divizija nikako da zauzme grad Nijmegen i tu gubi cijeli dan. Tek kada su dijelovi 594. padobranske pukovnije prešli rijeku Val i napali grad sa sjevera, oko 1845 snage gardijske oklopne divizije uspjele su zauzeti grad. No, njemačke oklopne snage razbile su usamljenu 2. padobransku bojnu na mostu kod Arnhema, a ostale snage 1. zračno desantne divizije potisnute su u šumu kod Ooesterbeeka. Njemačke napade na bokove koridora i dalje uspješno odbijaju postrojbe 82. i 101. zračno desantne divizije, a krilni korpusi (8. i 12.) nikako da se pomaknu s mjesta.
Post je objavljen 08.03.2005. u 19:42 sati.