Marketing
Ni južno voće nije prošlo lišo.
Danas sam se probudila u 6. h. tj. probudila me krika ukućana:snijeg-snijeg. Brže bolje skočila sam iz postelje i zaboravila da me redovno pri takvom skakanju ošine niski tlak. Brzinom munje sam se rebaltala u postelju. Ali kako iz svog toplog krevetića mogu promatrati i vanjski svijet to sam i učinila. Razmišljala sam što napraviti, kafica mi se činila najboljim izborom, ali ko će se kalat do komina i skuhat je, uf...Dozivam, molim ..ima li koji dobrovoljac za skuhat kavicu...Svi šute i prave se mrtvi ko dobro izdresirani kučki. Zapomažem i na kraju odustajem okrećem se na drugu bandu i tonem u blaženi san. Je da sam neko vrijeme razmišljala kako ću poć slikavati ali postelja je bila tako topla i udobna a sama spoznaja da je vani orkanska bura koja nosi bijeli snježić- ma nije mi se dalo. Tako sam jutros potegla duže nego obično i ona kavica koju sam planirala u 6 h na trpezu je stigla u 11 h kad se i snijeg već počeo topiti. Nije mi žo baš sam se naspavala deboto pravi zimski san.
Post je objavljen 07.03.2005. u 22:52 sati.