PREDSJEDNIK HHO-a UPOZORAVA DA BI SE RAST EKSTREMNE DESNICE MOGAO RAZVIJATI OPASNIJE NEGO 2000. I 2001.
Da sutra uhite Gotovinu, prosvjedovala bi tek koja tisuća ljudi, ali bi ih nekoliko desetaka moglo biti spremno hvatati se oružja, upozorava Žarko Puhovski
ZAGREB – Aktualni rast desnoga nezadovoljstva mogao bi rezultirati i oružanim prosvjedima, upozorava predsjednik Hrvatskoga helsinškog odbora (HHO) Žarko Puhovski u komentaru aktualnog jačanja izvanparlamentarne desnice koja se protivi europeizaciji Hrvatske.
– Da sutra uhite Gotovinu, teško bi bilo očekivati masovne prosvjede poput onoga na splitskoj Rivi u veljači 2001. Čak bih rekao – nažalost, jer je Riva nezadovoljstvo kanalizirala u mirni prosvjed. Vjerojatnije je da bismo sada imali nekoliko prosvjeda s kojom stotinom ili tisućom prosvjednika, ali bi zato, što je opasnije, nekoliko desetaka ljudi moglo biti spremno hvatati se oružja, drži Puhovski. To bi, drži analitičar, mogla biti jedna od posljedica sadašnje diskrepancije stavova hrvatske protueuropske desnice i njezine političke (ne)zastupljenosti.
U proteklih desetak dana, naime, očita je plima desnoga nezadovoljstva, u nekim vidovima sličnog, ali u nekima i posve različitog od one iz 2000. i 2001., koja je kulminirala prosvjedom 200.000 ljudi na splitskoj Rivi 11. veljače 2001. Dok su prije četiri godine nezadovoljnici navodno branili Mirka Norca, ovaj put tvrde kako pomažu generalu Anti Gotovini, čija je haška optužnica prerasla u »biti ili ne biti« za europski put Hrvatske.
Od grafita do oružja
»Sanaderovim preuzimanjem HDZ-a, 10-15 posto HDZ-ovih birača ostalo je nezastupljeno, pa se lakše okreću izvanparlementarnoj akciji, od grafita do oružja«, kaže Puhovski. Taj »ideološki raskid s vlastitom izbornom bazom i strankom« mogao bi ugroziti Sanadera, pa on političke saveznike mora početi tražiti u SDP-u i srodnim strankama, drži Puhovski.
Protueuropska kulturna javnost
Nedavni zadarski skup braniteljskih udruga pokazao je da branitelji masovno otkazuju lojalnost HDZ-u i njegovoj Vladi, pa se najavljuje čak i raskol HDZ-ove tradicionalne uzdanice, najutjecajnije udruge branitelja invalida, Hvidre, čiji se čelnici ovih dana ne mogu dogovoriti treba li Gotovina u Haag ili možda u glavni stožer HV-a. Aktivirala se i protueuropska kulturna javnost: dvama proglasima o ugroženosti hrvatskoga jezika i hrvatske kulture Akademija te intelektualci oko Matice hrvatske i Hrvatskoga slova ustvrdili su da je hrvatska kultura ugrožena, i to u nekim bitnim vidovima – kako ovih dana reče Igor Zidić – »i gore nego u bivšoj Jugoslaviji«.
Sumišljenicima se počeo pridruživati i predsjednik HSP-a Ante Đapić, koji čak ni na Rivi nije remetio proeuropsku usmjerenost ondašnjega Sabora i Vlade. »Ne počnu li pregovori s EU 17. ožujka, preispitat ćemo svoju poziciju i zaoštriti politiku«, najavio je nedavno na zagrebačkom Radiju 101, potkrepljujući sljedećih dana svoje riječi politički bitno radikalnijim ocjenama. Cijelo buđenje ekstremne desnice obilježeno je ponovnim pojavljivanjem već gotovo zaboravljenih likova kao što su Marinko Liović i Mirko Čondić, koji se, poslije dvogodišnje šutnje, ovih dana na velika vrata vratio prijedlogom da se osnuje »braniteljska politička opcija koja bi uključivala političko, vojno i logističko krilo«.
Neozbiljno može postati ozbiljno
Iz cijele te smjese parlamentarnog zatezanja, kulturološkog izolacionizma i pučističke energije, Puhovski ne želi zaključivati koliko zapravo jača hrvatska desnica. »Nastavi li se ovako, može se očekivati da HSP na lokalnim izborima uvjerljivo potuče HDZ«, drži predsjednik HHO-a. O Čondićevome zazivanju »vojnoga krila braniteljske političke opcije«, kaže da se »ništa što Čondić kaže ne smije shvatiti ozbiljno, ali i to što je neozbiljno može postati ozbiljno. Ako, naime, trenutno politički nezastupljena desnica ne uspije na lokalnim izborima, odnosno ako je i HSP iznevjeri, moglo bi se dogoditi da posegne za onim što ona zove – 'ljutu travu na ljutu ranu'«. Boris PAVELIĆ