Književnik i reditelj Mirko Kovač
NEDOSTAJE NAM VELICINA JEDNOG KRLEZE
Sa knjizevnikom i rediteljem Mirkom Kovacom razgovor vodio Sevko Kadric.
Mirko Kovac je Srbin od Trebinja, autor knjiga: "Vrata od utrobe", "Gubiliste", "Zivotopis Malvine Trifkovic" dobitnik nagrade "Tuhovski" koja se dodjeljuje piscima u egzilu, svojevremeno dobitnik dvije ninove nagrade, zivio u Beogradu i jedan od prvih stradalnika Miloseviceva rezima.
Kovac: Roman "Zivotopis Marvine Trifkovic" je napisan sezdesetih kad sam zivio u Zagrebu i preveden je na vise jezika. To je zapravo starija knjiga cija se tema podudarila sa nasom sadasnjom stvarnoscu na jedan svakako drukciji nacin. "Gubiliste" je napisano kad sam imao 23 godine. Prevedeno je eto i u Svedskoj i dobio sam kritike koje mi kao covjeku jako laskaju. Ta knjiga sa temom apokalipse je na nacin knjizevne intuicije predvidjela dosta toga sto se poklapa sa ovim danas.
Kadric: Zasto se dodjeljuje "Herderova nagrada" ?
Kovac: Dodjeljuje se za zivotno djelo. Herder je veliko ime njemacke literature i Nijemci tu nagradu nazivaju "Malim Nobelom". Dodjeljuje se arhitektima, povjesnicarima umjetanosti, knjizevnicima, slikarima. Dobili su je Miroslav Krleza, Herbert Binjev, Rumunski pjesnik Nikita Stanesku i dr. I meni samom to priznanje mnogo znaci. Nagrada "Tuhovski" koju sam dobio je takodje vrlo znacajna nagrada i dodjeljuje je svedski PEN piscima u egzilu. Dobio je Salman Ruzdi prije mene a spisateljica iz Bangladesa o kojoj se mnogo pisalo, poslije mene. Podrzava pisce koji su slijedili liniju Tuhovskog koji je 1933 godine napustio Njemacku i Hitlera te cekajuci papire izvrsio samoubistvo. On je osjetio zlo fasizma prije mnogih a bio
je izvanredan novinar i pisac.
Kadric: Sta vam znaci NIN-ova nagrada?
Kovac: Pa onda je to bila moja zrela knjiga "Vrata od utrobe" i nagrada je imala svog znacenja. Za knjigu "Evropska trulez" takodje sam dobio NIN-ovu nagradu 1986. god. Danas je taj dio mog zivota nepovratno prosao. Ne pratim vise ni NIN niti bilo sta sto se desava u Beogradu. Ne mogu se sjetiti ko je posljednji dobio tu nagradu. Danas je to sve izgubilo svju vrijednost, ta nagrada je vjerovatno onkva kakav je i taj list. Imajuci u vidu duhovno stanje u Beogradu ja sam i nagradu i sve to tamo zaboravio.
U Hrvatskoj sam dosao prilikom napada na Dubropvnik osudjujuci generalsku ludost i napad tog grada. Htio sam tim gestom da se stavim na stranu napadnutih i osuditi to zlo koje je pokrenula bivsa JNA i agresija na Hrvatsku.
Kadric: Otkud u ovoj suludoj politici, i nije toliko suluda koliko je planirana toliko vasih Hercegovaca te Milosevic, te Draskovic, Nogo i Dutina i dr. ali i Mate Boban, Susak..? Je li to po onoj narodnoj: Ljuti ljudi sa ljuta krsa?
Kovac: Tesko je objasniti sve motive tih ljudi ali ima i onih blagorodnih.
Nije pravilo da su ljuti judi sa ljuta krsa. Za ove koje ste spomenuli smo odavno znali da ce biti takvi i za mene nisu bili iznenadjenje ni Djogo ni Nogo i dr. Ali nisam mogao vjerovati da ce i osobno sudjelovati u krvavim stvarima. Vjerovao sam da ce nekakva pjesnicka pamet reagirati ali oni su isli do kraja. Mislim da su odgovorniji cak i od ubijoca jer su imali uticaja u narodu. Njihove rijeci su se slusale i to huskanje u rat sa ljudima po necem razlicitim je ravno zlocinu.
Kako objasniti da je medju njima veliki broj ljudi sa velikim naucnim titulama, velikim brojem knjiga iza sebe. Cosic, Koljevic, Maksimovic, Karadzic se cak fali da ima najskolovaniji parlament na svijetu?
Kovac: To je u istinu pitanje koje ja sebi cesto postavljam. Ti ljudi gube pravo na titulu, ako je imao ikad pravo na nju ili su u pitanju bolesni ljudi. Oni su jednostavno nasli svoj zivot u toj mracnoj strani svijeta. Cudno mi je da je inace veliki broj knjizevnika u politici i sto je najgore svi na strani zla sto je fascinantno, mislim na one prije svega u Beogradu. Jedan dio njih je bjezeci od svega rastrkan po cijeloj Evropi.
Kadric: Krleza je poodavno rekao: Sacuvaj me Boze hrvatske kulture i srpskoga junastva, nije li tako davno Krleza dosta toga prorocki rekao. Kako bi izgledao osvrt na Krlezu danas?
Kovac: Na zalost mi takvih ljudi vise nemamo i zaista bi sada bio jako potreban covjek sa velikim knjizevnim autoritetom. Te rijeci su danas mnogo primamljivije ako su na strani zla ako podsticu niske strasti, revansizam i nacionalne osjecaje. Bilo bi dobro imati covjeka kalibra Krleze. Prisjetimo se njegovih "Deset krvavih godina" mi tamo sve vidimo ovog danasnjeg sto se zbiva nama i snama. Sve je to islo nekim drugim haoticnim tokom mimo dobrih ideja u literaturi, nekom drugom stazom istorije. Licno se mnogo puta vracam Krlezi i citam ga sasvim drugim ocima jer nam otkriva da je sve znao gdje zivimo i predvidio sve sto ce nam se dogoditi. To sto ga dans pocinju mijenjati sa jednim Budakom, to moze neko ko radi sam protiv sebe svoje kulture i sopstvenog naroda. Jedan Budak koji je apsolutno ratni zlocinac, koji je potpisnik svih zakona o ratnim diskriminacijama, zakona o istrebljenju Zidova, jednom Krlezi pretpostavljati danas tog i takvog Budaka moze samo onaj ko sprovodi cin drustvene destrukcije.
Kadric: Sta je sa ljudima sa filma. Bili smo u prilici razgovarati sa Radom Serbedzijom, Miralemom Zupcevicem, Josipom Pejakovicem citali Kenovica i Sidrana. Evo vecina knjizevnika se obrukala kako su prosli filmski radnici?
Kovac: Nisam o ljudima sa filma do sada razmisljao, ocjene radi. Jedan Sian ili Karanovic su napustili Beograd, ako izuzmemo najdarovitijeg i najboljeg od svih njih Emira Kusturicu koji se pokazao kako se pokazao, svi su se manje obrukali i izkompromitovali i normalno da oni danas ne mogu raditi i djelovati u situaciji kakva jeste. Film treba snimiti, platiti, plasirati i sl. Zao mi je da jedan takav talent kao sto je Kusturica nije podrzao svoj grad, svoje ljude i prije nekoliko godina sam ostro polemizirao sa njim.
Sarajevo mu je dalo pecat umjetnosti i steta je sto mu to nije vratio. Dogadjaji sa Sarajevom i oko Sarajeva, dogadjaje sa Bosnom i sa Bosancima - Muslimanima smatram temama ravnim najvecim u ovom nasem stoljecu. Smatram tu tragediju Muslimana ravnom tragediji Zidova za vrijeme proslog rata.
Kadric: Ima li Mirko Kovac nesto sto bi porucio danas?
Kovac: Naprosto vjerujem da to sto su ti ljudi prosli mora da se vrati na glavu onih koji su to zlo pocinili. To sto sam citao, jedan moj Trebinjac Sejo Omeragic je napisao vrlo potresnu knjigu, je strasno, jednostavno covjek nema rijeci da bilo sta kaze. Oni koji su to pocinili, ponavljam naprosto vjerujem kao kad se vjeruje u Boga, moraju najveci teret tog zla osjetiti po sopstvenoj glavi.
Post je objavljen 04.03.2005. u 15:10 sati.