Dana 2. kolovoza 1941. partizani su napali sela Krnjeušu i Vrtoče u zapadnoj Bosni. Sravnili su ih sa zemljom i ubili 80 hrvatskih seljaka, među njima, primjerice, cijelu obitelj Matijević i šestero njihove malodobne djece. Katoličkom svećeniku Krešimiru Bariću Titovi su partizani odrezali prste, oderali kožu s lica, iskopali oči i još živog ga bacili u zapaljenu crkvu.
Mjesnom hrvatskom gostioničaru i trgovcu partizani su odrubili glavu i nabili je na kolac i tako slavodobitno nosili po zapaljenu selu
Hrvatsko slovo: Cijeli tekst hsp1861.hr
KRONIKA KOMUNISTIČKO - - ČETNIČKOGA ZLOSILJA
#_ - Nakon svojedobnog nastupa bivšeg Miloševićeva ministra Aleksandra Tijanića u emisiji HRT-a "Nedjeljom u 2" i njegova pozitivnog prikaza uloge četničkog vođe Draže Mihajlovića za vrijeme Drugog svjetskog rata (zbog čega je uslijedio prosvjed s potpisima najuglednijih hrvatskih javnih i kultumih djelatnika, a koje je HS objavljivalo u nekoliko nastavaka), te nakon nastupa bivšeg pukovnika JNA, Dušana Bilandžića, tjedan dana kasnije u istoj emisiji i njegove relativizacije uloge vođe jugo-komunista, Josipa Broza Tita, slobodni smo dati prikaz povijesne uloge obojice de facto ratnih zločinaca i masovnih ubojica, Tita i Draže.
#_ - Prije toga, međutim, jedna kratka digresija: Zanimljivo je, naime, kako si hrvatski narod dopušta da mu njegovi neprijatelji usred Zagreba objavljuju rat, poput primjerice u srpskom članku "Do istrage vaše ili naše", objavljen 1902. u Zagrebu u srpskom listu "Srbobran" koji je navijestio istrebljenje Hrvata od strane velikosrpskih agresora. Istrebljenje Hrvata se djelomično i ostvarilo u Drugom svjetskom ratu, a isti plan stvaranja "Homogene Srbije" provođen je i tijekom hrvatskog Domovinskog rata za nezavisnost i slobodu 1991. godine.Paravojne srpske trupe i četnički eskadroni smrti pod zapovjedništvom “đenerala” Draže Mihajlovića pobili su nakon kapitulacije Jugoslavije 18. travnja 1941. godine do kraja te prve ratne godine na hrvatskom ratištu izmedu Sutle i Drine sustavno i planski preko 10 tisuća hrvatskih državljana, većinom bosanskih civila muslimanske vjeroispovijedi.
#_ - Prvi četnički pokolji, palež i teror nad hrvatskim civilima započeli su 13. travnja 1941., tri dana nakon osnutka Nezavisne Države Hrvatske, u okrugu grada Mostara i čapljinske općine,. u selima Ilići i Cim kada su srpske trupe zapalile 85 seoskih kuća i gazdinstva i ubile 25 hrvatskih nenaolužanih seljaka. U slijedećim napadima srpskog topništva stradala su sela i mjesta Struga, Grabovina, Celjevo, Radičić, Međugorje, Gabela, Trebižat, Gradec, Domanović i Pješivac, također u Hercegovini. Srpski napadi uslijedili su bez i jednog povoda ili provokacije s hrvatske strane, a svi podmukli napadi na hrvatske civile u Hercegovini 1941. uslijedili su u vrijeme kada su hrvatski seljaci radili na poljima i obradivali zemlju, ili noću.