Liberalizacijom tržišta proširit će se broj prijevoznika, a zračne luke više otvoriti »low cost« kompanijama koje trenutačno tek sramežljivo participiraju u našem zračnom prometu. Stranci će moći organizirati prijevoz i unatar granica Hrvatske.
Dodatna liberalizacija hrvatskog zrakoplovnog tržišta mogla bi se dogoditi i prije početka glavne turističke sezone ukoliko se s Europskom komisijom potpišu sporazumi koje je prije dva tjedna prihvatila Vlada RH. U Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka saznajemo da će se time u Hrvatskoj proširiti broj prijevoznika jer se sklapanjem takvog Sporazuma zanemaruju klauzule o nacionalnosti zastupljene u pojedinačnim, ranije sklopljenim bilateralnim sporazumima između zemalja članica EU-a i Hrvatske. Postojeća komercijalna prava hrvatskih zračnih prijevoznika i onih registriranih u zemljama članicama EU ovime se ne mijenjaju, ali se povećava broj potencijalnih korisnika tih prava iz zemalja članica EU. Ovaj Sporazum predstavlja tek prvu fazu i nezaobilazni uvjet za zaključenje još složenijih sporazuma između EU-a i RH koji se tek trebaju postići na putu potpunog usklađivanja zakonodavstva u području zračnog prometa, a koji će rezultirati potpunom liberalizacijom zrakoplovnog tržišta. To će konkretno značiti da će strane zrakoplovne kompanije moći organizirati prijevoz putnika i unutar Hrvatske, primjerice između Zagreba i Dubrovnika.
Ovime će se hrvatsko tržište uskoro dodatno otvoriti »low cost« kompanijama koje za sada sramežljivo participiraju u našem zračnom prometu. Točnije, u Hrvatskoj je prošle godine, pretežno sezonski, bilo prisutno sedam niskobudžetnih zrakoplovnih kompanija, a među njima njemački Germanwings i LTU, SkyEurope iz Slovačke i Mađarske, Norwegian Air Shuttle iz Norveške, austrijski Styrian, engleski EasyJet, a uskoro u Rijeku dolazi njemački Happag Lloyd Express. Ovog proljeća i ljeta vjerovatno će iste kompanije zatražiti dozvole, a s potpisivanjem Sporazuma njihov će broj biti veći.
U Europi trenutno posluje šezdesetak »low cost« kompanija koje drže 30 posto udjela, a taj fenomen u Hrvatsku dolazi s nekoliko godina zakašnjenja. Razlog prvenstveno treba tražiti u veličini tržišta, odnosno činjenici da je ukupan godišnji broj prevezenih putnika u Hrvatskoj manji od desetine putnika koji godišnje prođu većim svjetskim aerodromima. Sedam hrvatskih zračnih luka, prema procjenama HGK, će tek 2010. godine doseći 4,7 milijuna putnika, a brojke se sada kreću oko 3 milijuna putnika godišnje. Treba istaći da je prijeratna razina putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosila 5,5 milijuna putnika godišnje.
Novi Sporazum zasigurno će u Hrvatsku privući i najjeftinijeg europskog prijevoznika irski RyanAir koji je već u dva navrata bio nadomak Hrvatske, no prema sadašnjim pravilima i bilateralnim ugovorima oni bi mogli letjeti isključivo iz Dublina prema hrvatskim odredištima, a ne primjerice iz Londona što im nije bilo prihvatljivo. U hrvatskim zračnim lukama, pogotovo manjim, s nestrpljenjem očekuju dolazak »low cost« kompanija jer u njima vide svoju perspektivu.
Manje turista u zračnom prometu
Martin Kovačević iz prodaje Zračne luke Dubrovnik kaže da će novi Sporazum povećati prisutstvo »low cost« kompanija, no ističe da se jače mora uključiti i turističko gospodarstvo jer su turisti prije rata činili 21 posto ukupnog broja putnika, a do prije tri godine svega 4 posto. On pohvaljuje i domaći Croatia Airlines koji se u nekim segmentima prilagođava nadolazećoj konkurenciji piše novi list.
Post je objavljen 01.03.2005. u 09:39 sati.