Općina Medulin, područje prenapučeno apartmanskim zdanjima, megalomanskim bezličnim građevinama uz samu obalu, pionirskom idejom o općinskom poljoprivrednom zadrugarstvu pokušat će doskočiti svim pokušajima daljnje devastacije okoliša. Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća donesena je odluka o osnivanju d.o.o.-a za maslinarstvo, uljarstvo, poljoprivredu i trgovinu u stopostotnom vlasništvu Općine, s namjerom da od države u koncesiju dobije poljoprivredno zemljište.
Kako je jučer izjavio medulinski načelnik Emil Jukopila, riječ o 45 hektara poljoprivrednog zemljišta smještenog uz obalu, zatim o glavnoj prometnici te urbaniziranoj površini na području katastarskih općina Medulin, Pomer i Pula. Planiraju zasaditi 15 tisuća stabala maslina o kojima bi brinuli mještani.
- Cilj nam je zaštititi zemljište od otuđivanja i devastacije, a potom potaknuti njegovo obrađivanje, rekao je Jukopila. Naime, iako je riječ o poljoprivrednom zemljištu na kojemu nije predviđena gradnja, poznavajući naše prilike vjerojatno će u budućnosti prilikom donošenja novih prostornih planova postojati pritisak da se poljoprivredne površine, posebno one uz prometnice i more, urbaniziraju. No, ukoliko se tamo budu uzgajale masline, lakše će se spriječiti bespravna gradnja.
Premda su osnovali tvrtku, koja doduše još nije registrirana, u Općini još nisu razradili model ovakvog poljodjelstva. Stoga se još ne zna koliko bi zainteresirani pojedinac mogao dobiti maslina na obradu, u koji bi poslovni odnos ušao s općinskom tvrtkom te što i koliko bi morao platiti, ali već sada se zna da bi agronome i mehanizaciju osigurala sama tvrtka. Jukopila napominje da će se morati provesti anketa da bi se vidjelo jesu li građani za to zainteresirani.
Dodao je da je zasad sve još u početnoj fazi, a nacrt su prekjučer poslali Uredu za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta na razradu, te Ministarstvu poljoprivrede. Jukopila napominje da ovakvog oblika obrade poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj nema pa su radili po uzoru na talijansko zadrugarstvo.
Glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić jučer nam je rekao da nema nikakvih pravno-formalnih zapreka za ostvarivanje takvog modela koncesije te da je potrebno internim ugovorom urediti odnose između koncesionara i ljudi koji će obrađivati zemlju. »U svakom slučaju Općina mora dobiti suglasnost za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem i mora se točno navesti koje poljoprivredne površine idu u koncesiju, a koje u prodaju, zakup, odnosno povrat. Nakon toga se raspisuje natječaj na koji će se javiti i ta općinska tvrtka. Upravo se u izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je u saborskoj proceduri, predlaže i rok u kojem jedinice lokalne samouprave moraju raspisati natječaj za poljoprivredno zemljište i to po početnoj cijeni koju određuje područna porezna uprava, s limitiranom gornjom granicom«, rekao je Mladen Pavić.
Naveo je da mu nije poznat niti jedan takav primjer modela koncesije nad poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj, iako vjeruje da nije jedini. »U svakom slučaju«, istaknuo je, »radi se o vrlo zanimljivoj ideji.«
Post je objavljen 24.02.2005. u 10:37 sati.