Ne, ovo nije neka duboka i introspektivna priča, već samo potvrda da sam došao na pravo mjesto: jedan od moja tri asistenta se zove Ni Manje Ni Više nego NiShanta, a WC školjka je napravljena u tvornici Santissima... Sutra je večer punog mjeseca i zato je sutra ovdje neradan dan!?! Tako je, izgleda, za svakog punog mjeseca u godini. Tog se dana nigdje ne smije točiti alkohol, a pošto je ovo turistički orijentirana zemlja, onda je većina dućana ipak otvorena. Izgleda da ovo dolazi iz Budističke tradicije. Baš je zanimljivo, možda se potrdim pa saznam malo više o svemu. Inače, već je prošlo 52 sata od kada sam poslijednji puta spavao i svake večeri očekujem san. No, on nikako da dođe. Jutros mi je dosadilo buljiti u strop pa sam se digao u 6, vježbao jogu, meditirao i dobro se i svježe osjećam, što je primjetila i odmah komentirala većina kolega i -ica. Malo su me pomeli sastanci, 3 uzastopna, teška, problematična, no nakon kratkog vremena sam došao sebi. I sada opet neizvjesnost: ako odem doma i legnem, zaspati ću kao zaklan ali samo na par sati, a ako pričekam večer kao i prethodna dva dana, onda ništa od spavanja do jutra. A štaš, pišemo se sutra...
Post je objavljen 22.02.2005. u 11:50 sati.