Nedavno se u jednoj javnoj kvartovskoj Facebook grupi pojavila objava u kojoj je jedna žena podijelila nekoliko fotografija tamnoputog muškarca kako sjedi na klupi i drži mobitel u ruci. U opisu objave autorica tvrdi kako "Pakistanac sjedi ispred vrtića i snima malu djecu mobitelom."
Na njenim fotografijama se vidi samo muškarac na klupi s mobitelom u ruci. Ne vidi se vrtić. Ne vide se djeca. Ne vidi se ekran njegovog mobitela. Ne vidi se ništa što bi potvrdilo takvu optužbu. (I po čemu zna da je baš Pakistanac, a ne neke druge nacionalnosti?) (screenshot)
Ispod objave su se u komentarima brzo stvorila dva tabora.
U prvom taboru oni koji su odmah, samo na temelju fotografija i njene tvrdnje, počeli pisati kako bi oni njega razbili, istukli, masakrirali, deportirali itd... ukratko - linčovali.
U drugom taboru su se našli oni koji su postavili racionalna pitanja: "Zašto nije odmah pozvala policiju?" "Kako može biti sigurna što čovjek radi, i da li uopće snima, ako nije vidjela ekran njegovog mobitela?" i slično... I dok su njeni odgovori bili u stilu da je "sigurna da on snima djecu zbog načina na koji drži mobitel", te da je pobjegao kad je počela vikati na njega, predstavljajući to kao "dokaz njegove krivice", pojedinci koji su stali na njenu stranu optužili su skeptike iz drugog tabora da "brane pedofile" i da su "isti kao oni".
Autorica objave je kasnije onemogućila komentiranje. No posebno je zanimljivo da, dok s jedne strane tom objavom pokušava ostaviti dojam brige i zaštitnice djece, na profilu u profilnoj i naslovnoj slici ima fotografije svoje vlastite djece.
Ovo je zapravo školski primjer kako se NE postupa u takvim sumnjivim situacijama!
Ne prijavljuje se Facebooku i društvenim mrežama, i ne traži se sud od komentatora. Prijavljuje se policiji. Ako postoji stvarna sumnja na neko kazneno djelo, jedini ispravan način je prijava nadležnim institucijama, a ne javno prozivanje putem društvenih mreža, bez stvarnih dokaza, samo na temelju vlastite interpretacije viđenog. Policija je tu da istraži, prikupi eventualne dokaze, i ako treba zadrži i privede sumnjive osobe.
Štoviše, ovakve objave po Facebooku i društvenim mrežama, ako se ustanovi da su neosnovane, mogu rezultirati prijavama protiv autora takvih objava - od klevete, pozivanja na nasilje, pa do zahtjeva za odštetom zbog narušavanja časti i ugleda.
Primjera radi, može se navesti jedan slučaj gdje je žena proglasila muškarca "manijakom koji snima njenu djecu", da bi se kasnije ustanovilo da je čovjek snimao selfie isped plakata sa Darth Vaderom dok su njena djeca stajala ispred njega. Unatoč kasnijoj ispravci, ovaj je dobivao prijetnje smrću.
‘Creep’ Shamed for Taking Photo of Kids Was Actually Snapping a Selfie with Darth Vader
Slična situacija se dogodila i kad je i jedna poznata glumica prije nekoliko godina verbalno napala i proglasila manijakom jednog (tamnoputog) fotografa jer je u javnom parku fotografirao dječju nogometnu utakmicu.
Hilary Duff Calls Photographer ‘Creep’ for Shooting Her Kid’s Football Game.
Ovakvi primjeri jasno pokazuju koliko opasno može biti ako se odmah povjeruje paušalno iznesenim optužbama bez stvarnih dokaza.
Post je objavljen 16.02.2026. u 00:01 sati.