Početkom 2000-ih godina, kada je digitalna fotografija postala široko dostupna narodnim masama, mnogi su predviđali potpuni nestanak klasične, "analogne" filmske fotografije. U usporedbi sa fotografiranjem na film, digitalija je bila brža, jeftinija i praktičnija, jer je odmah bilo moguće vidjeti rezutate snimanja, i bez potrebe za čekanjem kao kod razvijanja filma.
Međutim, kroz povijest se već događalo da pojava nove tehnologije nije nužno značila nestanak i potpuno odbacivanje stare; kao što pojava televizije nije ugasila radio, tako ni pojava digitalne fotografije nije u potpunosti izgurala film. Uvijek je postojao (relativno mali) broj fotografa koji su i dalje snimali na film, ili su paralelno koristili i film i digitaliju.
No u posljednjih nekoliko godina događa se prava mala renesansa fotografskog filma. Iako su veliki proizvođači značajno smanjili ponudu filmova, interes i potražnja za filmom ponovno raste, osobito među mlađim generacijama koje su uglavnom odrastale na digitalnoj fotografiji, uglavnom u kontekstu "pametnih telefona" i društvenih mreža.
Za razliku od digitalije koja omogućava brzinu, ali i brisanje loših fotografija, fotografiranje na film zahtijeva strpljenje i pažljivo promišljanje o kadru zbog ograničenog broja snimaka, a što usporava proces i tjera fotografa da razmisli prije svakog okidanja.
Kako započeti s fotografijom na film?
Prva i najjednostavnija opcija je kupnja jednokratnog fotoaparata na film. Dostupni su u većini bolje opremljenih trgovina foto-opreme, a idealni su za prve pokušaje snimanja na film jer ne zahtjevaju puno znanja o postavkama aparata i tehnikalijama.
Drugi način je iskopati stari analogni fotoaparat iz ormara, podruma ili tavana. Ako je aparat ispravan, jedini trošak je kupnja filma i razvijanje. Potrebno je i malo učenja teorije kako bi se razumjelo što je blenda, ekspozicija i iso osjetljivost, no s obzirom na dostupnost literature (bilo knjiga, bilo on-line tutoriala i videa) to ne bi trebao biti problem.
Treća opcija je pregledati oglasnike i kupiti rabljeni analogni fotoaparat. Stariji, potpuno mehanički modeli često su povoljniji i vrlo izdržljivi. Noviji aparati, s baterijama, elektronikom i automatiziranim namatanjem filma, znaju biti osjetno skuplji, ali nude veću udobnost korištenja.
Izbor filma
Izbor filma u početku može nekome tko nikada nije snimao na film djelovati prilično zbunjujuće. Različiti filmovi nude različite reprodukcije boja, kontrast, osjetljivost na svijetlo i zrnatost. Također postoji izbor između kolor i crno-bijelog filma, kao i između negativa i dijapozitiva.
Razlike između filmova bi se najlakše mogle usporediti sa "umjetničkim filterima" na pametnim telefonima, iako kod filmova te razlike nisu toliko jako izražene.
Preporučljivo je odabrati dvije do tri vrste filma i koristiti ih kontinuirano. Na taj način lakše je upoznati njihove karakteristike i postići konzistentnije rezultate.
Film u digitalnom dobu
U današnjem digitalnom svijetu, u kojem je moguće pomoću AI tehnologije stvoriti slike koje je gotovo nemoguće razlikovati od autentičnih fotografija, filmska fotografija postaje i svojevrsni dokaz autentičnosti, jer su filmski negativ ili dijapozitiv fizički zapis svjetla uhvaćen u stvarnom vremenu. Za razliku od digitalnog zapisa digitalne slike.
Post je objavljen 31.01.2026. u 01:30 sati.