Novi ekonomski modeli – društveno poduzetništvo, kružna ekonomija i ekonomija dijeljenja – nisu samo odgovor na trenutačne globalne izazove, već predstavljaju temelj budućeg razvoja društva i gospodarstva. Odražavaju promjenu vrijednosti, prioriteta i očekivanja koja se postavljaju pred poduzeća, institucije i potrošače. Njihova važnost očituje se u sposobnosti da istodobno odgovore na ekološke, društvene i ekonomske izazove, stvarajući održiviji i pravedniji sustav.
Odgovor na klimatske promjene i ekološku krizu
Klimatske promjene, gubitak biološke raznolikosti, zagađenje zraka, vode i tla te iscrpljivanje prirodnih resursa postali su jedan od najvećih izazova suvremenog društva. Tradicionalni linearni model gospodarstva pokazao se dugoročno neodrživim jer se temelji na neograničenoj potrošnji ograničenih resursa.
Kružna ekonomija i društveno odgovorno poslovanje nude konkretna rješenja poput: smanjenje emisija stakleničkih plinova, učinkovitije korištenje sirovina, smanjenje količine otpada, prijelaz na obnovljive izvore energije.
Primjerice, prelazak na kružne modele u građevinskoj industriji omogućuje ponovnu uporabu betona, metala i drva, čime se značajno smanjuje količina građevinskog otpada. U proizvodnom sektoru sve više poduzeća uvodi eko-dizajn, gdje se proizvodi planiraju s ciljem lakšeg popravka, recikliranja ili ponovne uporabe. Ulaganje u zelene tehnologije ne donosi samo okolišne koristi, već dugoročno smanjuje operativne troškove i ovisnost o nestabilnim tržištima energije.
Smanjenje društvenih nejednakosti i jačanje socijalne uključenosti
Društvene nejednakosti, nezaposlenost i socijalna isključenost predstavljaju ozbiljan izazov za stabilnost društava diljem svijeta. Klasični ekonomski modeli često produbljuju razlike između različitih društvenih skupina, dok novi modeli teže uključivosti i pravednijoj raspodjeli prilika.
Društveno poduzetništvo izravno se bavi ovim problemima kroz: zapošljavanje ranjivih i marginaliziranih skupina, pružanje pristupačnih usluga u području obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, osnaživanje lokalnih zajednica
Primjeri uključuju društvena poduzeća koja zapošljavaju osobe s invaliditetom, dugotrajno nezaposlene, izbjeglice ili mlade bez radnog iskustva. Time se ne stvara samo radno mjesto, već i osjećaj pripadnosti, dostojanstva i aktivnog sudjelovanja u društvu. Dugoročno gledano, ovakvi modeli smanjuju pritisak na sustave socijalne skrbi i doprinose društvenoj koheziji.
Promjena potrošačkih navika i očekivanja
Potrošači danas nisu više pasivni sudionici tržišta. Sve su informiraniji i svjesniji utjecaja svojih odluka na društvo i okoliš. Održivost, etičnost i transparentnost postaju ključni kriteriji pri odabiru proizvoda i usluga.
Novi ekonomski modeli odgovaraju na ta očekivanja kroz: transparentne lance opskrbe, etičke uvjete rada, ekološki prihvatljive proizvode i usluge
Primjer su brendovi koji jasno komuniciraju porijeklo sirovina, uvjete proizvodnje i ekološki otisak svojih proizvoda. Ekonomija dijeljenja dodatno potiče promjenu potrošačkog mentaliteta – umjesto posjedovanja, naglasak se stavlja na korištenje, dijeljenje i racionalnu potrošnju. Time se potrošači aktivno uključuju u stvaranje održivijeg ekonomskog sustava.
Poticanje inovacija i otpornosti gospodarstva
Novi ekonomski modeli snažno potiču inovacije jer zahtijevaju drugačiji pristup dizajnu proizvoda, organizaciji rada i poslovnim strategijama. Kružna ekonomija, primjerice, potiče razvoj novih materijala, tehnologija recikliranja i digitalnih rješenja za praćenje resursa.
Osim inovacija, ovi modeli doprinose i otpornosti gospodarstva. Tijekom gospodarskih kriza pokazalo se da su društveno odgovorna, lokalno orijentirana i zajednici bliska poduzeća često stabilnija i prilagodljivija. Ona se oslanjaju na: kraće lance opskrbe, snažne odnose s lokalnom zajednicom, dugoročne poslovne strategije.
Stvaranje dugoročne vrijednosti umjesto kratkoročne dobiti
Možda i najvažniji doprinos novih ekonomskih modela jest promjena shvaćanja uspjeha. Umjesto kratkoročnog profita, naglasak se stavlja na dugoročnu vrijednost za poduzeće, društvo i okoliš.
Poduzeća koja razmišljaju dugoročno: ulažu u razvoj zaposlenika, brinu o okolišu, grade povjerenje s potrošačima i partnerima
Sve veći broj investitora prepoznaje važnost ESG kriterija (okoliš, društvo i upravljanje) te usmjerava kapital prema održivim projektima. Time se pokazuje da odgovorno poslovanje nije prepreka uspjehu, već njegov preduvjet u dugom roku.
Društvena odgovornost poduzeća i novi ekonomski modeli mijenjaju način na koji razumijemo ulogu poslovanja u društvu. U svijetu suočenom s klimatskim, društvenim i ekonomskim izazovima, održivo i odgovorno poslovanje više nije opcija, već nužnost. Poduzeća koja danas prepoznaju važnost društvene odgovornosti, kružne ekonomije i novih oblika poduzetništva postaju nositelji pozitivnih promjena i ključni akteri razvoja održivog društva budućnosti.
Post je objavljen 22.01.2026. u 16:29 sati.