Za početak moram
istaknuti i pohvaliti Maturanta f/2.8.
Neka vam svima bude uzor,
prepisujte zadaće od njega,
pitajte ga savjet,
potucite se međusobno da biste bili s njime u paru
kad zadam projekt za zadaću.
Danas ćemo učiti o Munkhtsetseg Jalkhaajav,
skandinavskom odgoju djece
i indijanskim lovnim običajima.
Skandinavci uče djecu
da nema lošeg vremena,
samo loše odjeće.
Uče ih da misle,
ne i što da misle,
uče ih važnosti boravka na zraku,
u blatu, u prirodi.
Ne hvale ih,
nego pažnju usmjeravanju na dijete kao osobu,
"kako si tu izveo?"
"koliko ti je dugo trebalo?"
"uložio si puno truda".
Puštaju djecu da budu djeca,
i da uče kroz igru.
Naša djeca sjede u učionicama,
statično,
u režimu industrijskog radnika,
još od Marije Terezije.
Uče ih da su nafta i ugljen loši izvori energije,
(još uvijek nezamjenjivi)
a vjetroturbine dobri,
(jedan od ne funkcionalnijih obnovljivih izvora)
da treba reciklirati plastiku
(besmisleno,
staklo, papir, aluminij, da,
ali plastika sori,
nije baš tako jednostavno),
i nitko ne želi priznati da je nuklearna energija
jedina čista,
isplativa,
ne uništava krajobraz kao hidroelektrane,
ili vjetroturbine.
(profesorica je isfrustrirana
jer joj dijete mora napraviti projekt,
bez da koristi mozak,
i još mi gasi svjetla po kući,
da bi štedjela energiju,
a imamo sve štedne žarulje...)
Povezanost s prirodom,
kao majkom koja nas daruje,
kao skandinavci,
znali su i Indijanci.
Indijanci su to živjeli,
taj duh zahvale na ulovljenoj životinji,
zahvale majci prirodi na darovima,
u ravnoteži.
Ali divlji istjeraše pitome.
Ako uzmemo previše,
opljačkamo ju ko pijani tinejđeri,
i ona će nama vratiti stostruko.
Zato treba biti divlji na van,
pitom iznutra.
I zaustaviti profesoricu kad počne lupetati.
Domaća zadaća:
- tko je Munkhtsetseg Jalkhaajav i kakve veze ima sa Brgljezom?
- objasniti povezanost skoka bizona i dolaska bijelih doseljenika
- izabrati izvor energije i obrazložiti izbor
Post je objavljen 02.12.2025. u 12:29 sati.