Marketing
Pisanje povijesti
1542 španjolski istraživač Francisko de Orellana uplovio je u srce amazonske prašume i istražio rijeku od početka do kraja, podvig koji i danas zvuči teško izvedivo. Još nevjerojatnije su njegove tvrdnje da je na obalama Amazone našao obrađena polja i gradove s populacijom i naprednom kulturom koja se mogla mjeriti sa Europom tog doba.
Kad se s tom pričom vratio u Španjolsku, bio je ismijan jer mu nitko nije mogao vjerovati, pa je njegova priča protumačena kao jalov pokušaj opravdanja neuspjele i skupe ekspedicije.
Druga ekspedicija predvođena Pedrom Teixeira, koji je krenuo putem Orellana, potvrdila je sumnju, Pedro nije našao ni obrađena polja, ni velike gradove, niti traga ikakvog stanovništva, već samo gustu i neprobojnu prašumu.
Orellana priča je tako postala tek smiješna fusnota u povijesti istraživanja južno-američkog kontinenta.
Za potrebe ove priče, pokušajmo ipak pretpostaviti da je Orellanova civilizacija istinita, i što se moglo dogoditi da u stotinjak godina u potpunosti nestane bez ikakvih tragova postojanja.
Moglo se dogoditi ono što se i dogodilo domorodačkom stanovništvu tog kontinenta dolaskom Europljana, koji su sa sobom donijeli bolesti na koje su sami bili otporni, ospice, male boginje, gripu i tako dalje, bolesti koje su ipak za domoroce bile smrtonosne, te su znale u kratkom razdoblju uništiti do 90% domaćeg stanovništva koji su se s tim bolestima prvi put susreli.
Ako su stanovnici podlegli bolesti, što se dogodilo sa dokazima njihovog postojanja? dogodila im se topla i vlažna amazonska prašuma! Baš poput europske civilizacije tog doba, i u Amazoni je glavni građevinski element bilo drvo, koje je u razdoblju između Orellana i Teixeira istrunulo, dok su poljoprivredne parcele zarasle.
Dokazi
1999 spaljena je površina amazonske prašume u duljini od 180 km. u svrhu stvaranja pašnjaka za stoku bolivijskih farmera, ono što su otkrili ispod krošnja bilo je fascinantno i najbolje je prikazati fotografijama.
Nakon tog otkrića, arheologe je zanimalo koliko toga još može biti skriveno ispod krošanja amazonske prašume. U tu svrhu upotrijebili su naprednu neinvazivnu tehnologiju zvanu Lidar, koja laserom iz zraka mapira tlo ispod krošanja. Otkrili su tragove zemljanih radova koji upućuju na velike gradove, ceste i sistema upravljanja vodom, te tragove civilizacije koliko god je budžet istraživanja dozvoljavao.
Danas stoga nemamo nikakve sumnje da je u Amazoni živjela napredna civilizacija, ostaje tek pitanje kako se mogla razviti, obzirom da znamo da je preduvjet svake civilizacije napredna poljoprivreda i plodonosno tlo, što glinasto područje Amazone nikako nije.
Tajna je razotkrivana pronalaskom terraa odnosno "crne zemlje", dokaz uspješne meliorizacije tla amazonskog stanovništva, i u kojem su nađeni mikroskopski tragovi ugljena.
Ovo je dokaz kako povijest bez pisanih tragova nestaje, i potvrda nevjernicima da našu povijest treba uvijek iznova pisati.
Post je objavljen 29.10.2025. u 10:33 sati.