Jesam li ja jedina koja mahnito čisti kuću kad se najavi netko u posjetu?
To nije čišćenje, to je evakuacija prašine, dezinfekcija svemirskih razmjera i mini živčani slom u tri čina.
Prvo sude. Jer, naravno, ako netko vidi žlicu u sudoperu, gotovo, pada reputacija.
Onda usisavam, perem podove, ribam kupaonu kao da će se svi kod mene tuširati.
Radim krevet kao da će netko spavat u njemu (nikad nitko ne spava).
Čistim pločice, brišem prašinu, poliram kuhinjske ormare koje nitko u povijesti posjeta nije otvorio.
U jednom trenutku sama sebi govorim: „Ako sad i ne preživiš, bar ćeš umrijet u čistom.“
I kad sve konačno blista, evo gostiju!
Ja s vrata vičem: „Oprosti na neredu, nisam stigla ništa!“ dok se svježe oprani pod još suši.
A oni? Uđu, sjednu, popiju kavu, i nitko ne pogleda ni pločice, ni prašinu, ni moj savršeno zategnuti prekrivač.
Moja mama se čak odmah uputi na kauč i kaže: „Ajde skuhaj kavu da se malo odmorim od puta.“
I naravno, pet minuta kasnije netko prospe sok, dijete donese kekse na pod ili se prolije kava sa stola.
Ali nema veze.
Bitno da sam rekla: „Oprosti na neredu.“
Post je objavljen 13.10.2025. u 08:42 sati.