ODLUKA – SVAKA ZEMLJA ČLANICA 5 POSTO BDP ZA VOJNU OBRANU
Na summitu NATO Saveza održanom u Hagu u Nizozemskoj čelnici zemalja članica donijeli su odluku od povijesne važnosti, počevši od obveze – koju je snažno podržao američki predsjednik Donald Trump – da se do 2035. poveća vojna potrošnja na 5 posto BDP-a. Ta je brojka podijeljena na 3,5 posto za konvencionalnu obranu i 1,5 posto za kibernetičku sigurnost, infrastrukturu i razne sposobnosti otpornosti na prijetnje.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte nazvao je promjenu „temeljnom“ za jačanje „jačeg, pravednijeg i smrtonosnijeg“ saveza te je govorio o „kvalitativnom skoku“ u kolektivnoj obrani Saveza. Rutte je također zajamčio da odluke odražavaju potpuno jedinstvo, unatoč nekim sumnjama, posebno Španjolske, koja je najavila namjeru da se neće u potpunosti pridržavati novog cilja.
„Ovo je monumentalna pobjeda za nas, s obzirom na to da smo do sada nosili nepravedan teret, ali i za Europu i Zapad“, rekao je Trump na konferenciji za novinare nakon summita. „Ne znam je li to moja zasluga, ali mislim da jest“, dodao je. Američki predsjednik također je potvrdio svoju predanost članku 5. Washingtonskog ugovora, umirujući saveznike nakon što su izražene sumnje u kolektivnu obranu. Mnogi promatrači tumače ovu dinamiku kao dio nove geopolitičke ravnoteže, u kojoj Europljani povećavaju vojne napore dok se globalna uloga SAD-a mijenja.
RIJEČI EUROPSKIH ČELNIKA
Pozitivne riječi stigle su i od europskih čelnika. Premijerka Giorgia Meloni govorila je o „značajnim i održivim“ obvezama, ali da su to „nužni troškovi za jačanje naše sigurnosti, naše obrane“. Također je naglasila ekonomsku dimenziju povećanja potrošnje: „Za mene je prioritet trošiti na nacionalnoj razini i usredotočena sam na to, tamo gdje nije moguće, učinit ćemo to na kontinentalnoj razini.“
Za premijera Ujedinjenog Kraljevstva Keira Starmera, Europa mora napraviti „temeljnu promjenu“ u svojoj strateškoj strukturi suočena s globalnim prijetnjama, rekavši da će povećanje vojne potrošnje učiniti NATO „jačim, pravednijim i smrtonosnijim nego ikad prije“.
Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da se nijedna zemlja „ne bi smjela usuditi napasti NATO, bilo gdje“. „Rusija nije dovoljno jaka da napadne NATO u cjelini. Međutim, povećanje vojne potrošnje ima za cilj odvratiti Kremlj od napada čak i samo na dio Saveza“, rekao je Merz.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron , s druge strane, istaknuo je kontradikcije Trumpa, koji s jedne strane zahtijeva da europski saveznici povećaju svoje obrambene proračune, a s druge strane pokreće trgovinski rat protiv njih, koji je Macron definirao kao "aberaciju". "Vrlo je važno da se možemo vratiti onome što bi trebala biti norma unutar saveznika", a to je "trgovinski mir", rekao je francuski šef države.
Summit je također pružio priliku za raspravu o Ukrajini. Predsjednik Volodimir Zelenski prisustvovao je večeri prije summita i primio novu pomoć – dronove, radar, projektile – od Ujedinjenog Kraljevstva i Nizozemske. Potvrđena je i podrška Kijevu, ali summit je izbjegao ponavljanje datuma ulaska zemlje u savez, preferirajući pragmatičnu i diskretnu diplomaciju. Trump je imao „vrlo ugodan“ bilateralni sastanak sa Zelenskim u Haagu i ponovio svoju želju za okončanjem rata u Ukrajini. „Mislim da on želi isto“, rekao je američki predsjednik.
SAD-ov NAPAD PRED SUMMIT
Summit se održao u složenom međunarodnom kontekstu: tijekom vikenda, neposredno pred summit SAD su izvele napade na nuklearne lokacije u Iranu. Trump je ovu operaciju smatrao "pobjedom za sve" i dobila je općenito pozitivan odgovor saveznika, koji su se svi složili da Teheranu ne bi trebalo dopustiti da ima nuklearno oružje. Unatoč napetostima, NATO će, izjavio je, nastaviti igrati posredničku ulogu između Washingtona i Teherana kako bi se olakšao nastavak nuklearnih pregovora. Italija, kako su izjavili premijerka Giorgia Meloni i ministar vanjskih poslova Antonio Tajani , ponovno se predlaže kao mjesto za pregovore, kao što se već dogodilo u dva navrata posljednjih tjedana. Iako NATO nije formalno angažiran u bliskoistočnom kvadrantu, ipak je zainteresiran za osiguranje da je to područje što stabilnije kako bi se izbjegla svaka vrsta prijetnje sigurnosti europskog kontinenta. U tom smislu, naglasak koji je Italija ponovno stavila na južno krilo bio je važan, s posebnom pažnjom na povećanje ruskog utjecaja u Libiji.
Velika pozornost je i dalje na Ukrajini, ali summit ostavlja malo prostora za nastavak pregovora o pristupanju Kijeva Savezu, temi koja je ponovno odgođena za datum koji će se naknadno odrediti i koja se ni u kojem slučaju neće uzimati u obzir sve dok traje sukob s Rusijom. Haaški summit uspio je spojiti dva cilja: učiniti NATO ujedinjenim i usmjerenim prema vojno robusnijoj budućnosti, a istovremeno pragmatičnim, bez pretjerivanja s dosjeom Ukrajine. Trumpov doprinos mobilizirao je Europu, a saveznici očito nisu htjeli "razočarati" američkog predsjednika. ( Izvor Agenzia Nova, mzz)
Post je objavljen 26.06.2025. u 01:15 sati.