IRAN NIJE NA POPISU NUKLEARNO NAORUŽANIH ZEMALJA
Ima li Iran nuklearno oružje, pitanje je koje se u javnost dovela dva politička dužnosnika i to izraelski premijer Benjamin Netranjahu i američki predsjednik Donald Trump. Prvi tvrdi da je Iran, najprije nekoliko godina, a sada samo nekoliko tjedana daleko od izrade atomske bombe, ali to Netanjahu govori već 33 godine. A najtragičnije je to što iz svog uvjerenja da će Iran napraviti atomsku bombu, 13. lipnja Izrael vojnim oružjem napada Iran. Netanjahu ima strah će Iran atomski projektil baciti na Izrael.
Iran je uzvratio protunapadom i rat između Irana i Izraela je započet i traje. Razaranja vojnih i civilnih objekata u Teheranu i Tel Awivu traju. Nedužni civili, njih po više stotina u obje zemlje su do sada žrtve politike bez pravih argumenata, žrtve su političke pretpostavke Benjamina Netanjahua .
Američki predsjednik je u fazi razmišljanja, od 19. lipnja, prema svemu što je posljednjih dana javno pred kamerama novinarima izjavio, - hoće li američkim vojnim sredstvima napasti Iran - ili neće. Rafael Grossi, direktor, UN-ove agencije za atomsku energiju i kaže da se nigdje u Iranu ne proizvodi atomsko oružje, o čemu je govorio i u Vijeću sigurnosti UN-a 20. lipnja. O tome bi Netanjahu i Trump trebali imati inforomaciju.
„IAEA može jamčiti putem neprobojnog sustava inspekcija da se u Iranu neće razvijati nuklearno oružje“, rekao je Grosi između ostalog 20. lipnja koji je upozorio da bi izraelski napad na iransku nuklearnu elektranu Bushehr koja je na obali Meksičkog zaljeva, mogao izazvati regionalnu katastrofu. Margareta Zouhar Zec
DEVET DRŽAVA S NUKLEARNIM ORUŽJEM
Trenutno u svijetu devet zemalja posjeduju nuklearno oružje. To su: Rusija , Sjedinjene Američke Države , Kina , Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Pakistan , Indija, Izrael i Sjeverna Koreja, informacija je s Internet stranice koja niz godina vodi međunarodnu kampanju za ukidanje nuklearnog naoružanja ( International Campaign to Abolish Nuclear Weapons) ICANW.
https://www.icanw.org/nuclear_arsenals
Prema podacima iz publikacije Federacije atomskih znanstvenika o stanju svjetskih nuklearnih snaga 2025. godine, spomenute države imaju otprilike 12.331 nuklearnih bojevih glava.
Oko 9.600 komada bojevih glava je u aktivnim vojnim zalihama.
Rusija ima najviše potvrđenog nuklearnog oružja, preko 5500 nuklearnih bojevih glava. Sjedinjene Države slijede je s 5044 nuklearnih glava, koje se nalaze u Americi i 5 drugih zemalja: Turskoj, Italiji, Belgiji, Njemačkoj i Nizozemskoj. Ukupne nuklearne bojeve glave u vlasništvu samo ove dvije zemlje čine gotovo 90% nuklearnog oružja u svijetu.
Ukupan broj bojevih glava za Sjevernu Koreju i Izrael nije potvrđen. Međutim, procjenjuje se da Sjeverna Koreja ima dovoljno fisijskog materijala za razvoj 40-50 pojedinačnih bojevih glava, dok Izrael ima materijala za do 200, s procijenjenih 90 postojećih bojevih glava.
PET DRŽAVA SA AMERIČKIM NUKLEARNIM ORUŽJEM
Šest država oma nuklearno oružje druge zemlje, a sve te zemlje imaju Američke nuklearne bojeve glave na svom teritoriju i to Belgija 10-15 komada Njemačka – 15 , Italija- 35 Nizozemska - 15 komada, Turska - 20 komada američkog nuklearnog oružja . Sjedinjene Države inzistiraju na tome da održavaju operativnu kontrolu nad tim oružjem, ali njihovo stacioniranje u tim zemljama pomaže američkom planiranju nuklearnog rata.
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko objavio je 2023 . da Bjelorusija ima taktičko nuklearno oružje, što je vjerojatno stiglo iz Rusije.
DEVET DRŽAVA SA 12.300 KOMADA NUKLEARNOG ORUŽJA
Jedna nuklearna bojeva glava mogla bi ubiti stotine tisuća ljudi, s trajnim i razornim humanitarnim i ekološkim posljedicama. Detonacija samo jednog nuklearnog oružja iznad New Yorka uzrokovala bi otprilike 583 160 smrtnih slučajeva.
Kina prema informacijama ima 600 bojevih glava, Francuska 290 , Indija 180, Izrael 90, Sjeverna Koreja 50, Pakistan 179, Rusija 5 449 bojevih glava , Ujedinjeno Kraljevstvo 225, Sjedinjene Američke Države 5 244 što je ukupno preko 12.300 komada nuklearnog oružja. Većina tog nuklearnog oružja je mnogostruko snažnija od nuklearnog oružja bačenog od strane SAD-a na grad Hirošimu u Japanu 6. kolovoza 1945. kada je od zračenja odmah ubijeno oko 70 tisuća ljudi, a još toliko umrlo ih je u kratkom roku.
Taktičko nuklearno oružje je svako oružje koje nije klasificirano kao "strateško" prema američko-ruskim sporazumima o kontroli naoružanja. Federacija američkih znanstvenika trenutno procjenjuje da ruske nestrateške nuklearne bojeve glave imaju 1912, a američke nestrateške bojeve glave 200, uključujući 100 raspoređenih u pet europskih zemalja. Iako se one često nazivaju "manjim" ili nuklearnim oružjem "niskog dometa", te bojeve glave mogu imati eksplozivni prinos do 300 kilotona, ili 20 puta više od bombe koja je bačena na Hirošimu u Japanu.( icanw.org, m. zouhar zec)
Post je objavljen 21.06.2025. u 09:00 sati.