Dvije nedjelje poslije smrtonosnog napada ekstremista na turiste u Kašmiru pod indijskom upravom, Indija je pokrenula seriju napada nazvanih „Operacija Sindor" na lokacije u Pakistanu i Kašmiru pod upravom Pakistana.
Pakistan, koji je negirao bilo kakvu umiješanost u prošlomjesečni napad, opisao je indijske udare kao „ničim izazvane", a premijer Šehbaz Šarif je rekao da „gnusni čin agresije nece proci nekažnjeno".
Li Quan: U Analima Proljeća i jeseni kaže se: „Rat je kao i vatra: oružje će samo uništiti one koji ga ne odbace.“
Ako neko misli "pa to je tamo daleko", vara se, jer "rat je mnogo bliže nego što se misli" i pitanje je šta će se dogoditi ako sukob eskalira do upotrebe nuklearnog oružja.
Naučnici upozoravaju da bi, u zavisnosti od jačine oružja - od 15 do 100 kilotona - nuklearni rat između ovih zemalja mogao da uzrokuje između 50 i 125 miliona žrtava i uništenje gradova. Posljedice jednog regionalnog nuklearnog sukoba bile bi dugoročne i planetarne. Takav rat ne bi ostao "njihov problem" - u svijetu gdje je klima povezana, a globalna trgovina krhka. Nuklearni rat između Indije i Pakistana mogao bi da izazove krizu kakvu čovječanstvo još nije doživjelo.
Rezultujuća "nuklearna zima" mogla bi da dovede do globalnog zahlađenja, smanjenja padavina i poremećaja u poljoprivredi.
Stoga oni koji nisu u stanju spoznati opasnost ratovanja, ne mogu spoznati ni što je najbolje činiti.
Kad se spomene kašmir, moja prva pomisao je na kvalitetnu, mekanu vunu od najfinijih vlakana kašmirske koze. Odjevni predmeti napravljeni od njega su izuzetno topli, a najpopularniji su šalovi. Vuna kašmira je jedna od najluksuznijih i najskupocenijih prirodnih tkanina, i zbog korisnih i estetskih svojstava koje ima, spada u najtraženije materijale. Proizvodi od vune kašmira su veoma nježni, meki, prijatni na dodir i za nošenje. Džemperi od kašmira griju mnogo bolje nego džemperi slične debljine, napravljeni od ovčije vune. Odjevni predmeti od kašmira zadržavaju svoj oblik, ne rastežu se, ne blijede i uz odgovarajuću njegu mogu da traju dugi niz godina.
Međutim,
Kašmir je najstariji neriješeni međunarodni spor, jedna od najmilitarizovanijih regija i najopasnije mjesto na svijetu. Duž linije razdvajanja između Pakistana i Indije neprekidne su tenzije, a nedavno je bilo čarki i između Indije i Kine. To je jedino krizno žarište u kojem su involvirane 3 nuklearne sile, pa bi eskalacija sukoba imala nesagledive posljedice po svjetski mir.
Ko su Indija, Pakistan i Kašmir i zašto se ratuje?
Indija Civilizacija doline Inda je jedna od najstarijih civilizacija, pored sumerske i drevnog Egipta. Nastala je pre oko 5.000 godina u dolini reke Ind na granici između savremene Indije i Pakistana, a svoj vrhunac je dostigla između 2200. i 1900. godine p.n.e.
U prvom milenijumu postojalo je mnoštvo kraljevina u Indiji. Dinastija Maurja dala je budističkog vladara Ašoka, filozofa i reformatora, koji za Indijce ima gotovo mitski status. Dinastija Gupta je dominirala u periodu poznatom kao „Zlatno doba Indije“. Nauka, umjetnost, literatura, matematika, astronomija i filozofija su sve doživjele veliki napredak pod pokroviteljstvom ovih vladara.
Tokom drugog milenijuma nove ere, veliki dijelovi Indije potpadaju pod vlast muslimana, prvo Sultanata u Delhiju, a kasnije Mogulskog carstva. Procjenjuje se da je od 1000-1525 ubijeno 80 miliona Indusa.
U osamnaestom vijeku Indiju je kolonizovala Britanska imperija i proglasila Indijsko carstvo 1877, pod svojim monarhom kao suverenom. Francuska i Portugal su zadržale svoje manje kolonijalne ispostave. Poslije duge borbe za nezavisnost, pod vođstvom Mahatme Gandija, Džavaharlal Nehrua, i drugih, Indija je 1947. godine postala nezavisna država.
U tom periodu pojavio se sistem međugradske i „međunarodne“ trgovine, planiranje gradskih naselja, standardizovane su mere i težine, a uticaj civilizacije doline Inda se proširio na ceo podkontinent. U ovoj zemlji nastale su 4 značajne religije – hinduizam, budizam, đainizam i sikizam – a u prvom milenijumu nove ere u Indiju su stigli judaizam, hrišćanstvo, islam i zoroastrizam, značajno oblikujući njenu raznoliku kulturu.Svoje ime Indija duguje starom persijskom nazivu reke Ind – Sindu, a neke grupe, naročito muslimani, koriste naziv Hindustan.
u Indiji se govori oko 250 jezika, od kojih se samo hindu i engleski smatraju službenim.
Indija je smatra jednom od najrazvijenijih (treća u svijetu po ekonomskom rastu), sa više od milion hindusa milionera, i najsiromašnijih zemalja sa još više ljudi koji žive sa manje od 2 dolara na dan.
Pakistan Je mlada islamska država, nastala 14. avgusta 1947. godine, od većinski muslimanskih dijelova Britanske Indije, kao posljedice podjele Britanske Indije. U trenutku odvajanja na prostoru današnje Indije je ostalo više od četiri miliona muslimana, dok je na prostoru Pakistana ostalo oko sedam miliona hinduista i sikha. Pretpostavlja se da je u sukobima oko podjele život izgubilo oko 750.000 osoba.
U trenutku nastanka Pakistan se sastojao od dva, 1500 kilometara udaljena dijela - od zapadnog i istočnog Pakistana. Teritorij zapadnog Pakistana je područje na kojem se nalazi današnja Islamska Republika Pakistan. Istočni Pakistan sastojao se od istočnog, većinski muslimanskog dijela bivše britanskoindijske pokrajine Bengal, a danas je to samostalna država Bangladeš.
Kašmir Pripadnost kneževine Kašmira Indiji ili Pakistanu bila je upitna. Osim većinski hinduističkog Jammua i većinski budističkog Ladakha, većina stanovništva Kašmira su muslimani. Budući da su članovi vladajuće dinastije bili hinduisti, knez je ispočetka odugovlačio s odlukom, a kasnije se odlučio na pripojenje Indiji. Pakistan je s vremenom osvojio kontrolu nad sjeverozapadnim dijelom Kašmira. Obije države tvrde da je cijeli Kašmir njihov teritorij, a referendum kojeg su predložili Ujedinjeni narodi nikad nije proveden. Godine 1948. ustanovljena je linija prekida vatre koja je podelila Kašmir na severnu, pakistansku i južnu, indijsku polovinu.
Stvari su se dodatno iskomplikovale 1962. godine, kada se u konflikt umešala treća država, Kina. Ona je ušla u oružani sukob sa Indijom, poznat pod imenom Kinesko-indijski rat. Posljedica ovog rata je okupacija regiona Aksai od strane Kine.
Između 1965. i 1971. nastali su novi indijsko-pakistanski konflikti. Za vrijeme tih konflikata Indija je izvojevala značajnu pobjedu na istoku Pakistana, tj. na terenu današnjeg Bangladeša. U Kašmiru je rat trajao sve do 1972. godine, kada je Indija vratila Pakistanu odzuete teritorije.
Sada ovaj sukob ima veći značaj jer su obe države postale nuklearne sile. Kina nije u sukobu, ali je isto nuklearna sila koja više naginje Pakistanu.
Zašto ratuju Indija i Pakistan?
Indija, u kojoj većinu čine pripadnici Hindu vjerske zajednice, optužuje Islamsku Republiku Pakistan za finansiranje i podsticanje islamskih militanata u himalajskom regionu Kašmiru na koji obje nacije polažu pravo, prenosi Tanjug. Zvanični Islamabad tvrdi da pruža samo moralnu i diplomatsku podršku zahtjevima građana Kašmira za samoopredjeljenjem.
Šta se dogodilo u Pahalgamu?
Pahalgam je grad u okrugu Anantnag, na teritoriji indijske unije Džamu i Kašmir. Naoružani napadači su u utorak, 22. aprila, otvorili vatru na turiste u popularnoj planinskoj destinaciji, koja je pod upravom Indije.Najmanje 25 indijskih državljana i jedan državljanin Nepala ubijeno je u masakru.
Indijska vlada je 7. maja u ranim jutarnjim satima saopštila da je gađano devet različitih lokacija u Kašmiru i Pakistanu pod upravom Pakistana.
Tenzije rastu i zbog strateškog značaja Kašmira u sistemu rijeke Ind. Veliki dio riječne mreže – uključujući glavne pritoke poput Dželuma i Čenaba – protiče kroz Džamu i Kašmir prije nego što uđe u Pakistan. Ova geografija bi mogla da podstakne nove političke narative, posebno u Pakistanu, gdje ideja da Indija "blokira" snabdijevanje vodom može da izazove eskalaciju netrpeljvosti.
Šta je Sporazum o vodama Inda?
Potpisan 1960. godine pod pokroviteljstvom Svjetske banke, Sporazum o vodama Inda (IVT) reguliše dijeljenje riječnog sistema Inda između dvije zemlje. Prema sporazumu, Pakistan ima prava nad tri zapadne rijeke – Ind, Dželum i Čenab – dok Indija zadržava prava nad istočnim rijekama – Ravi, Beas i Satledž.
Indija može da koristi zapadne rijeke za "nepotrošačke svrhe", kao što je proizvodnja hidroenergije, ali joj je zabranjeno da mijenja tok ili značajno skladišti vodu. Sporazum se ne može jednostrano mijenjati ili ukidati, a svaka promjena može se sprovesti samo nakon obostranog dogovora.
Stručnjaci sa obe strane ističu da Indija ne može odmah da blokira ili jednostrano izmijeni tokove vode bez kršenja sporazuma, osim ako se formalno ne poništi – proces koji još nije započet.
Korijeni ovog složenog pitanja podjele vode sežu do podjele 1947. godine, kada je Britanska Indija bila podijeljena, kao i kneževska država Džamu i Kašmir – što je postavilo temelje za decenije sukoba oko teritorije i resursa.
Svijet je zabrinut zbog eskalacije sukoba i razne zemlje i diplomate pokušavaju da spriječe veliki rat, pogotovo što su obe države nuklearne sile.
Šef Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš pozvao je na „maksimalnu uzdržanost", dok je američki predsednik Donald Tramp rekao da se nada da ce se borbe „vrlo brzo završiti".
Postoje staze kojima ne treba ići, vojske koje ne treba napadati, utvrđeni gradovi koje ne treba opsedati, teritorije za koje se ne treba boriti, naređenja vladara koja ne treba slušati.