OBNOVA ZAVRŠENA NA 35.000 STAMBENIH JEDINICA
Dana 22. ožujka 2025. godine bilo je pet godina od potresa koji je porušio i oštetio tisuće objekata u Zagrebu i učinio ih opasnim ili potpuno ne upotrebivim za stanovanje. Potres magnitude 5,5 megaherca po Richteru toga povijesnog jutra u 6: 24 bio je 7 kilometra sjeverno od središta Zagreba, u naselju Markuševcu, na dubini od 10 km.
Za manje od sata, u 7:01 sati uslijedio je još jedan potres jačine 5,0 stupnjeva po Richteru. Treće pomicanje tla zabilježeno je istoga jutra u 7:41 sati, a jačina mu je bila 3,7 po Richteru. Uslijedili su i potresi slabijih magnituda, ali tri spomenuta potresa u manje od dva sata promijenila su lice grada, radi rušenja i po život opasnih oštećenja objekata, a nadležnim vlastima donijele ne samo primarnu zabrinutost, već dugogodišnje planiranje obnove .
Podsjetiti ću da je prethodni veliki potres bio u Zagrebu 9.11. 1880. godine, u 7:33 sati, jačine 6,4 po Richteru s epicentrom na Medvednici.
Na obnovu od potresa iz 2020. godine je kroz pet godina utrošeno više od dvije milijarde eura, a u cijelosti je obnova završena na više od 3 800 lokacija s 35 tisuća stambenih jedinica. Većina, oko 3 400 lokacija, odnosi se na privatne zgrade i kuće, dok ih je oko 400 vezano uz zgrade javne namjene i infrastrukture.
REALAN ROK OBNOVE ZAGREBA 2030. GODINA
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić rekao je kako je za pet godina na području zagrebačkog potresa obnovljeno više od 35 tisuća stambenih jedinica.
Potkraj godine 2025. potres je pogodio i Sisačko moslavačku županiju i područje Petrinje. Bilo je to 29. prosinca 2020. godine u 12:19 sati, a potres je bio magnitude 6,4 po Richteru s epicentrom 3 kilometra jugozapadno od grada Petrinje.
„Trenutačno je na području zagrebačkog i petrinjskog potresa, oko 1 900 gradilišta, no Hrvatska je ograničena s građevinskom operativom. Iza nas će ostati zgrade, koje nisu samo vraćene u prvobitno stanje, već zgrade, koje obnavljamo, podigli smo na višu razinu, učinili smo ih stabilnim, one sad mogu izdržati i veći potres od 5,5 stupnjeva moderne su i energetski učinkovite i obnova njihova je na suvremenom konceptu“.
Ministar Bačić je rekao da je u rujnu 2024. godine napravljen plan obnove, te da je realan rok da se cijeli Zagreb obnovi do 2030. što se tiče potresom pogođenih građevina. A što se tiče zamjenskih obiteljskih kuća, ministar je istaknuo, da je rok za njihov završetak polovica 2027. godine. Onda ostaje zahtjevne konstrukcijske obnove Donjeg grada, a većinom su to zgrade stare i do 150 godina, koje nisu bile održavane prije potresa“.
KORIŠTENA SREDSTVA IZ FONDA SOLIDARNOSTI
"Ovog trenutka hrvatska građevinska operativa je jedan od glavnih pokretača rasta hrvatskog BDP-a. Rast građevinskog sektora u prošloj godini je bio 15,5 posto. I prema našim planovima i predviđanjima očekujemo da će takav rast biti i ove godine", rekao je ministar Bačić.
Ministar Bačić je istaknuo kako je hrvatska obnova, nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa učinila iskorak, korištenjem sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije. Taj fond je namijenjen za hitne sanacije, da se građevine vrate u prijašnje stanje, no Vlada je napravila korak dalje, odlučila se za suvremeni koncept obnove, no ta sredstva bi bila nedostatna.
"Zagrebački potres se dogodio u vrijeme pandemije COVID-a 19, na koju je Europska komisija odgovorila s jednim drugim fondom, koji nam je omogućio 10 milijardi eura. Od tih 10 milijardi, mi smo za potres preuzeli milijardu i 500 milijuna eura", dodao je. Ta dva europska fonda su nam pomogla, ali ono što je nedostajalo, Vlada je osigurala iz državnog proračuna „ – rekao je potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u razgovoru s novinarom, u Dnevniku HRT-a upravo na godišnjicu zagrebačkog potresa 22. ožujka 2025.
m. zouhar zec
Post je objavljen 26.03.2025. u 08:47 sati.