LOŠI MEĐULJUDSKI ODNOSI I NEFLEKSIBILNO RADNO VRIJEME – NAJČEŠĆI RAZLOZI ZA PROMJENU POSLA
Nezadovoljstvo plaćom, loši međuljudski odnosi, preopterećenost poslom i nemogućnost napredovanja najčešći su razlozi promjene posla, pokazuju podaci istraživanja Hrvatske gospodarske komore o potrebama za dodatnim znanjima i vještinama na tržištu rada koje je predstavljeno 20. ožujka na III. Konferencija EDUkarijera – „Obrazovanjem do zanimanja budućnosti“.
Svaki drugi ispitanik promijenio je posao barem jednom u posljednjih pet godina. Što je osoba starija i što joj je prihod veći, to je manja vjerojatnost promjene posla. Najmlađi ispitanici u dobi od 18 do 35 godina najčešće mijenjaju posao, u prosjeku svake godine i tri mjeseca, a češće od ostalih zbog loših međuljudskih odnosa i nemogućnosti korištenja fleksibilnog radnog vremena.
U odnosu na prošlu godinu porastao je broj ispitanika (48%) koji kao glavnu prepreku pri traženju posla ističu neadekvatnu ponuđenu plaću, koja nije proporcionalna poslovima na poslu, a to je češće među osobama s visokim obrazovanjem, 29 posto ljudi koji traže drugi posao su visokoobrazovani, njih 28 posto ima mjesečna primanja veća od 1.300 eura, a 27 posto ispitanika je mlađih osobe bez iskustva izjavile su da im je trebalo više od godinu dana da nađu posao.
USKLADITI OBRAZOVANJE I STVARNE POTREBE
Prema podacima koje je iznio Petar Mišević, savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore i prorektor Sveučilišta Sjever, samo 28 posto poslodavaca koji su sudjelovali u istraživanju ima godišnji budžet veći od 5 tisuća eura za obrazovanje i usavršavanje svojih zaposlenika, dok ostali ili nemaju nikakav budžet (35%) ili je on manji od 5 tisuća eura godišnje (38%).
"Potaknut tehnološkim inovacijama koje omogućuju napredak, svijet rada mijenja se brže nego ikad. Nove tehnologije, geopolitičke promjene i navike novih generacija donose radikalne promjene na tržištu rada. Zato je obrazovanje i kontinuirano usavršavanje domaće radne snage iznimno važno, ali i mikrokvalifikacije kao nadogradnja u kontekstu cjeloživotnog učenja", rekla je Mišević. Dodao je da naglasak treba staviti na aktivnosti koje pridonose usklađivanju obrazovnog sustava sa stvarnim potrebama gospodarstva.
Potrebu za dodatnom radnom snagom iskazalo je 74 posto poslodavaca koji su sudjelovali u anketi. Najteže im je pronaći radnike sa srednjom stručnom spremom (63%), no 40 posto poslodavaca navelo je da im je problem pronaći visokoobrazovane radnike, kao i one s nižim kvalifikacijama.
NAJVEĆA POTREBA ZA GRAĐEVINARIMA, ADMINISTRATIVCIMA PA TRGOVCIMA
Najveća potražnja je za radnicima u proizvodnji i građevinarstvu, a u odnosu na prošlu godinu povećana je potražnja za administrativnim osobljem, radnicima u trgovini i maloprodaji, dok je smanjena potražnja za radnicima u ugostiteljstvu i turizmu te u skladištu i logistici, rezultati su istraživanja Hrvatske gospodarske komore.
Potvrđuju i razlike u tome što je građanima privlačno kod budućih poslodavaca, a što sami poslodavci nude kao svoje komparativne prednosti. Naime, za buduće zaposlenike najvažniji su sigurnost posla, bonusi i plaće, dobra ravnoteža privatnog i poslovnog života te mogućnost napredovanja. S druge strane, poslodavci kao svoje prednosti najčešće ističu timski rad, sigurnost i mogućnost učenja.
ZAPOŠLJAVANJE STRANACA
41 posto poslodavaca trenutno zapošljava ili namjerava zapošljavati stranu radnu snagu. Najviše zapošljavaju radnike sa srednjom obrtničkom školom (79%) i one s osnovnom školom (37%), no 24 posto poslodavaca zapošljava i visokoobrazovane strane radnike. Smanjio se broj poslodavaca koji privatno zapošljavaju strane radnike, a češće nego lani koriste usluge agencija za privremeno zapošljavanje.
Poslodavci koji zapošljavaju strane radnike kao najveću prednost smatraju lakše popunjavanje slobodnih radnih mjesta, dok su im troškovi najveći izazov, a učenje hrvatskog jezika smatraju najboljim načinom integracije stranih radnika. Povećao se broj poslodavaca koji u posao uvode strane radnike, najčešće dodjeljivanjem mentora. U tvrtkama strani radnici najčešće komuniciraju jednostavnim naredbama, pokazuju rezultati istraživanja.
PANEL- O OBLIKOVANJU BUDUĆNOSTI
Sudjelovanje na panelu Domaća i strana radna snaga: Kako oblikujemo budućnost? , pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ivana Šimek istaknula je kako predložene izmjene i dopune Zakona o strancima u Hrvatskoj predstavljaju važan korak u poboljšanju reguliranja boravka i zapošljavanja državljana trećih zemalja.
"Ovim izmjenama omogućit će se bolja integracija visokokvalificiranih radnika, poboljšati uvjeti za zapošljavanje stranih radnika i povećati zaštita njihovih radnih prava. Izmjenama će se smanjiti i administrativno opterećenje svih sudionika u postupku. Novim prekršajnim odredbama bolje će se zaštititi radna prava stranih radnika i spriječiti zlouporabe. Ove izmjene predstavljaju važan korak u prilagodbi hrvatskog zakonodavstva europskim standardima, s ciljem jačanja pravne sigurnosti, konkurentnosti na tržištu rada i zaštite prava radnika", rekla je gospođa Ivana Šimek .
KLJUČNI POSLOVNI MODELI
Profesor Mislav Ante Omazić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta istaknuo je važnost društvenog poduzetništva i fleksibilnosti rada.
"Budućnost Hrvatske ovisi o inovativnosti i ljudima - ne samo o sprječavanju odlaska talenata, već i o privlačenju novih. Digitalizacija, društveno poduzetništvo i fleksibilni poslovni modeli ključni su za tržište rada u tranziciji. Generacija Z mijenja posao svakih 15 mjeseci, a njih 44 posto odbija raditi u neetičnim tvrtkama. Da bi zadržali stručnjake, poslodavci moraju ponuditi svrhu, razvoj i autonomiju. Budućnost stvaramo danas", zaključio je Omazić.
O iskustvima integracije stranih radnika u Austriji govorio je George Kirchmair , zamjenik voditelja Inicijative za međunarodno zapošljavanje . Prema podacima koje je iznio, 2024. je u Austriji radilo nešto više od milijun stranih radnika, što je 34 posto ukupne radne snage u toj zemlji. Nedostatkom radne snage pogođeno je 82 posto tvrtki, a na popisu deficitarnih nalazi se 81 zanimanje. Austrija je prošle godine izdala najviše dozvola za kuhare, medicinske sestre i njegovateljice, a najviše odobrenih radnih dozvola radnicima iz Kine, BiH, Indije, Srbije, Turske, Rusije i Filipina.
Gospodin Kirchmair je ocijenio da će se problem rada u budućnosti pogoršati, što znači da će Austrija još više trebati strane radnike, kao i većina zemalja EU, što će u konačnici ovisiti o gospodarskoj situaciji.
NOVI PAKET MJERA ZAPOŠLJAVANJA
Novi paket mjera aktivne politike zapošljavanja predstavio je Luka Čirko, ravnatelj Uprave za tržište rada i zapošljavanje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
"Kao ključna područja djelovanja u ovoj smo godini naglasak stavili na intenzivnije uključivanje mladih na tržište rada, povećanje broja zaposlenih na neodređeno vrijeme, teže zapošljivih osoba, te nužno ulaganje u cjeloživotno obrazovanje kroz vaučere te formalne i neformalne programe kroz potpore za osposobljavanje. Iznimno dobre rezultate pokazuje mjera Biram Hrvatska kojom intenzivno potičemo povratak hrvatskih građana u inozemstvo. Također, posebno važna i popularna mjera je potpora za samozapošljavanje, gdje stopa preživljavanja iznosi oko 100 milijuna kuna poslovnih subjekata otvorenih korištenjem potpore je 88 posto", naveo je Čirko.
Na konferenciji je bilo riječi o korištenju AI alata u području ljudskih resursa koji značajno pomažu u optimizaciji vremena, odnosno poboljšanju upravljanja vremenom te izazovima s kojima se poslodavci suočavaju. Bila je to tema tribine „ Posao po mjeri“ u kojoj su sudjelovali Tomislav Radoš, voditelj tima za poslovni razvoj u Manpoweru, Lana Novaković , direktorica ljudskih potencijala u DPD-u, Sandra Ćatović Stručić , suvlasnica i direktorica u Ulpianu, te Lucia Ana Tomić , direktorica Sektora za ljudske resurse i regulatorne poslove i nabavu u Wiener osiguranju.
Izvor. Hrvatska gospdarska komora,mzz
Post je objavljen 22.03.2025. u 10:58 sati.