POVEĆATI PRORAČUNE ZA OBRANU
Čelnici Europske unije održali su 6. ožujka hitan summit u Bruxellesu na kom su raspravljali o jačanju svojih obrambenih obveza i osiguravanje kontinuirane potpore Ukrajini. Ovaj summit 27 čelnika EU je prvi nakon sastanka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i Ukrajine Volodimira Zelenskog koji je održan 28. veljače pred TV kamerama i bio je veoma buran. Trumpova administracija je nakon toga 4. ožujka najavila zamrzavanje vojne pomoći i obustavila razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom.
Za Ukrajinu koja se brani od Ruske agresije to su odluke koje nanose direktnu štetu Ukrajini. A pokazuju naklonost Rusiji.
Evo nekih ključnih dijaloga i zaključaka sa summita, kako piše Al Jazeera:
Jedan od primarnih ishoda summita je obnovljena obveza europskih čelnika da povećaju svoje proračune za obranu. Dok se rat u Ukrajini nastavlja i EU se nastoji manje oslanjati na potporu SAD-a, Europska komisija predložila je mjere poput fiskalne fleksibilnosti, pa čak i zajedničkog zaduživanja kako bi pomogla državama članicama da povećaju svoje izdatke za obranu.
Von der Leyen je upozorila da su Ukrajina – i Europa u cjelini – došle u “prekretnicu”.
“Europa se suočava s jasnom i sadašnjom opasnošću i stoga Europa mora biti sposobna zaštititi se, obraniti se. Moramo staviti Ukrajinu u poziciju da se zaštiti i da se zalaže za trajni i pravedan mir”, rekla je.
Mađarski premijer Viktor Orban također je pozvao na jačanje obrambenih sposobnosti europskih država.
Nakon sastanka s Macronom u Francuskoj 5. ožujka Orban je na X napisao: "Moji sastanci u Francuskoj potvrdili su da se, iako se možda ne slažemo oko modaliteta mira, slažemo da moramo ojačati obrambene sposobnosti europskih nacija."
Luksemburški premijer Luc Frieden, ponovio je potrebu da Europa poboljša svoje obrambene sposobnosti, rekavši da bi se to trebalo dogoditi čak i ako se neke zemlje članice ne slažu s tim.
PODRŠKA UKRAJINI
Zelenskyy je dobio potporu europskih čelnika, koji su također razgovarali o proširenju vojne pomoći i potencijalnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu. Zelenskyy je zahvalio europskim čelnicima na njihovoj kontinuiranoj podršci, rekavši da to znači da Ukrajina nije "sama" u svojoj borbi da odbije rusku invaziju.
Njemački kancelar u odlasku Olaf Scholz ponovio je odbacivanje bilo kakvog "diktiranog mira" u Ukrajini dok pregovori između Washingtona i Moskve potiču strahove od nametanja nepovoljnog rješenja Kijevu.
"Vrlo je važno da osiguramo da Ukrajina ne mora prihvatiti diktirani mir, već da je to pravedan i pošten mir koji jamči [Ukrajini] suverenitet i neovisnost", rekao je Scholz.
KOALICIJA VOLJNIH I PLANOVI PODRŠKE
Najmanje 20 zemalja, većinom europskih i zemalja Commonwealtha, izrazilo je interes za pridruživanje " koaliciji voljnih " koju je ovaj tjedan predložio premijer Ujedinjenog Kraljevstva Keir Starmer za potporu Ukrajini.
Starmer je rekao da će Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i druge nacije formirati ovu koaliciju kako bi izradile planove za pružanje podrške Ukrajini u slučaju mirovnog sporazuma za okončanje ruskog rata.
Zemlje koje su javno naznačile da bi razmotrile slanje mirovnih snaga da provedu dogovor uključuju Australiju, Irsku, Luksemburg, Belgiju i Tursku, koja ima drugu najveću vojsku u NATO-u nakon SAD-a.
Brojne druge zemlje nisu isključile mogućnost slanja vojnika, uključujući Kanadu, Dansku i Švedsku.
Dok se o detaljima još raspravlja, poruka je bila jasna: Europa ostaje ujedinjena u podršci Kijevu u suočavanju s Rusijom.
“Europa kao cjelina doista je sposobna pobijediti u bilo kakvom vojnom, financijskom, gospodarskom sukobu s Rusijom. Jednostavno smo jači", rekao je poljski premijer Donald Tusk. “Samo smo morali početi vjerovati u to. A danas se čini da se to događa.”
Tijekom summita, belgijski premijer Bart De Wever rekao je da njegova zemlja očekuje isporuku borbenih zrakoplova F-16 za bitku u Ukrajini 2026. Rekao je da je obećana isporuka zrakoplova odgođena jer Belgija čeka isporuku novih F-35 koji će ih zamijeniti.
Sa svoje strane, Švedska je rekla da će poslati do osam borbenih zrakoplova Gripen da sudjeluju u NATO -ovoj misiji nadzora nad zračnim prostorom Poljske, koja graniči s Ukrajinom.
Ovaj potez dolazi nakon što je Švedska prošle godine obustavila planove da pošalje svoje borbene zrakoplove Gripen domaće proizvodnje u Ukrajinu.
PRIJEDLOG PROŠIRENJA NUKLEARNOG ODVRAĆANJA
Značajan prijedlog na summitu došao je od predsjednika Macrona, koji je predložio proširenje francuskog kišobrana nuklearnog odvraćanja na druge zemlje EU-a.
Takav potez ima za cilj ojačati obrambenu poziciju Europe. Međutim, naišao je na različite reakcije. Dok su neki čelnici pozdravili ideju, drugi su izrazili zabrinutost zbog složenosti nuklearne politike unutar EU-a. Poljska i baltičke zemlje pozdravile su Macronov prijedlog.
Scholz je izrazio rezervu, ističući postojeći NATO-ov sustav odvraćanja, zalažući se za povećanje obrambenih troškova diljem Europe.
Upitan da komentira francusku ponudu, Scholz je rekao: "Ono što imamo u smislu nuklearnog angažmana, ... mislim da se od toga ne treba odustati."
Unatoč snažnoj podršci jačanju obrambenih sposobnosti, ostale su podjele oko toga kako financirati povećane obrambene napore Europe. Neke zemlje, uključujući Mađarsku, izrazile su skepticizam u pogledu planova zajedničkog financiranja i predloženih obrambenih obveza.
Izvor: Al Jazeera,mzz
Post je objavljen 07.03.2025. u 03:51 sati.