Tzv. Armija BiH iz Kaknja je protjerala oko 15 000 Hrvata, od ukupno prijeratnih 16 556, što je u postotcima više od 90%. Iza tog protjerivanja ostali su do danas nekažnjeni zločini nad pripadnicima HVO-a i Hrvatskim civilima. U samo jednom danu Hrvati u Kaknju su ostali bez svega, a Anica Jurić izgubila je u samo 15 minuta 3 sina i muža.
Ratnim sukobima kakanjska općina je doživjela veliku demografsku promjenu. Ona je bila gotovo sva etnički očišćena od Hrvata i Srba. Čitava hrvatska sela su bez stanovnika, kuće su opljačkane, spaljene i minirane, a još i danas sablasno zjape prazna hrvatska sela.S početkom srpske agresije na obranu svojih domova prvi se digao i organizirao hrvatski narod u HVO, Muslimana-Bošnjaka bilo je nešto u HVO-u, a najviše u teritorijalnoj obrani kao integralnom dijelu JNA.
Napetosti između dva naroda su sve više rasle, a do prvog incidenta došlo je 17. ožujka 1993. godine kada je ranjena hrvatska djevojčica Gordana Radoš, a na nju su pucali vojnici Armije BiH. Istoga dana pripadnici muslimansko-bošnjačkih oružanih snaga ubili su u Kaknju Ivu Vuletića, zapovjednika HOS-a. Zatim počinju istjerivati Hrvate iz njihovih kuća i stanova. Sejo Kezić, pripadnik paravojne postrojbe Armije BiH koju je formirao imam Ševal Omerspahić, nožem je ubio jednu stariju ženu Hrvaticu.Brojna su stratišta zločina nad Hrvatima u kakanjskoj općini za ratnog sukoba između Armije BiH i HVO-a. Civilnih žrtava bilo je 79, od toga 61 odrasli civil, 6 djece i 12 zarobljenih vojnika HVO-a, a protjerano je ili izbjeglo 16 tisuća Hrvata. Na blagdan sv. Ante Padovanskoga, kojega u Bosni uz katolike uvelike štuju i pravoslavci i muslimani, došlo je do masovnog stradanja Hrvata u općini Kakanj. Toga dana paravojne i redovite postrojbe Armije BiH ubile su u selu Drenoviku 16 Hrvata, u Slapnici 9, u Kraljevoj Sutjesci 4, u Bištranima 4, u Kovačima-Bradarićima 10, u Grmačama 3.
Post je objavljen 18.02.2025. u 21:32 sati.