TRI TRGOVAČKA LANCA – 317 TRGOVINA
S četvrtkom 30. siječnja 2025. započeo je tjedan dug osam dana bojkota kupaca u kupovanju u velikim trgovačkim lancima Lidlu, drogeriji dm i Euro Spinu.
Počinje sofisticirani rat kupaca sa platežnom nemoći, a protiv astronomsko visokih cijena u trgovačkim lancima. Trgovački lanci bez milosti i ikakve poslovno društvene odgovornosti prema kupcima - svakodnevno mijenjaju cijene u sve više i više. Službena preporuka platforme „Halo inspektrore „ i Josipa Kelemena je da se na osam dana bojkotira kupnja u trgovačkim lancima Lidlu, Euro Spinu i drogeriji dm, s tendencijom da se ne kupuju gazirana pića, flaširana voda i deterdženti. Pod deterdžentima podrazumijevaju se deterdženti za pranje suđa, rublja i svih ostalih namjena. Cijene deterdženata u posljednjih godinu dana nalikuju cijenama luksuznih proizvoda. Za petak 31. siječnja je najavljen bojkot svih usluga“. „Pozivamo potrošače da se suzdrže od odlaska u banke, telekomunikacijske organizacije i ostale subjekte poput dostavljača, pozivamo sve one koji odlaze u kafiće i restorane da se suzdrže taj dan i ostanu kod kuće, taj dan nemojte točiti gorivo i suspregnite svoj nagon za kupovinu na platformama“- ideja je s „Halo inspektore“ platforme. A potrošači su je prihvatili.
TRI LANCA 317 TRGOVINA!
Na Lidl, dm drogeriju i Euro Spin je naglasak za bojkot potrošača. Lidl i dm drogerija su njemački trgovački lanci a Eurospin je talijanski lanac. Ova tri trgovačka lanca u Hrvatskoj imaju nevjerojatnih 317 trgovina. Lidl je ušao u Hrvatsku 2006.godine, dm drogerija deset godina prije, te je 1996. 9. svibnja u Zagrebu otvorena prva dm drogerija. Danas ima svojih 178 trgovina u 66 gradova u Hrvatskoj. Eurospin je talijanski lanac koji ima tržište u Sloveniji, Hrvatskoj i na Malti , a 13. kolovoza 2020. je Zadru otvorena prva trgovina Eurospin u Hrvatskoj. Danas ih 29 posluje po hrvatskim gradovima.
Prije samo tri dana 27. siječnja 2025. Lidl je u Ludbregu otvorio svoju 110. poslovnicu. Da nema izvanredne i provjerene dobiti koju mu pružaju hrvatski potrošači, Lidl zasigurno ne bi otvorio 110. poslovnicu u Hrvatskoj. Previsoke cijene donose brzu i golemu dobit.
KUPCI SU STVARAOCI DOBITI
Ono što je kupcima najpotrebnije to neprestano dobiva od onih koji u lancima odlučuju sve više i više cijene, počevši od osnovne prehrambene namirnice - kruha, svih vrsta peciva, proizvoda od brašna, mlijeka i mliječnih proizvoda – maslac , nap. 250 grama stoji od 3 do 4 eura, sirevi, sve vrste jogurta, jaja, suhomesnati proizvodi, sve vrste kozmetičkih sredstava, sve vrste deterdženata, sve vrste prehrambenih potrepština za djecu – bebe,.. smrznuto povrće ima astronomske cijene, bez obzira na proizvođača. Kako je to moguće?
Kako je moguće da kilogram bijelog glatkog brašna stoji od 0,75 centi do 1,09 eura, a za tu cijenu kilograma brašna nije moguće kupiti ni jednu vrstu kruha. A kruh ima PDV 5 posto. U jednom običnom kruhu nema kilogram brašna, a on košta više od dva kilograma brašna ?To je izvan svake razumne osnove koštanja proizvoda. Ali to je moguće jer trgovački lanci nameću takve cijene kako bi kupci stvarati njihovu dobit .
Javno komuniciran podatak od 24. 10.2024. o tome koliko je trgovačka dobit dm drogerije glasi „Promet se popeo na 518 milijuna eura, što je 17 posto više u odnosu na prethodnu poslovnu godinu, dok neto dobit iznosi 13 milijuna eura.“ Zvone li te brojke nekome od ljudi u hrvatskoj izvršnoj vlasti u ušima? Kakav je porez na takvu dobit u zemlji u kojoj je ta dobit stvorena?
Trgovačke lance i njihove vlasnike interesira samo dobit. Pa kada još imaju i stotine svojih trgovina u zemlji koja im ne nameće nikakav porez na dobit, koja im je još prema posljednjim informacijama, plaćala i električnu energiju što je bilo u nekoliko paketa Vlade RH, zašto sumnjati u lojalnost kupaca? Neka plaćaju – cijene su izvješene!
ŠTO ĆE UČINITI RESORNO MINISTARTVO ?
No pohlepi trgovačkih lanaca, kojima je bez ikakvog ograničenja u broju dozvoljen ulazak u malu RH zemlju od 3,8 milijuna stanovnika , mora doći kraj. Nadajmo se da izvršna vlast zna više od preporuke građanima da peku sebi kruh i kiflice, kako bi kućni budžet bio pošteđen inflacije i visokih cijena. Potpuno je nebulozan taj savjet ministra gospodarstva. Problem ne traži zaključke i preporuke bez ozbiljne analize. Jer problem s neprestanim povećanjima cijena što je značajno uočeno u 2023. i nastavilo se 2024. pa se nastavlja i u 2025.generira i probleme koji nisu na naslovnim stranicama novina i portala. A ti su da građani dižu gotovinske, nenamjenske kredite u bankama, što znači da trebaju tekućeg novca, bez sumnje ne za izlete, već za dnevne potrebe koje im trenutne zarade ne mogu osigurati. Takvi se krediti broje u milijardama u bankarskom poslovanju u Hrvatskoj.
I još jedna činjenica: zbog ulaska trgovačkih lanaca u Hrvatsku bez ikakvog ograničenja, a osim spomenutih u ovom tekstu, još ima nekoliko stotina trgovina drugih trgovačkih lanaca, koji dolaze zaraditi dobit na hrvatskim potrošačima, jer prodaju artikle znatno skuplje nego u svojim matičnim zemljama, pa u Hrvatskoj nema malih privatnih kvartovskih trgovina, koje su se počele otvarati oko 2 000 godine. Veliki trgovački lanci su ih izbacili s tržišta .
Zanimljivo bi bilo znati zašto su ministri koji odlučuju u Hrvatskoj Vladi uvijek skloniji činiti usluge svojim potpisima na Ugovore, odluke i odobrenja – onima koji dolaze iz bilo koje strane zemlje, umjesto da misle na domaće građane? Odakle tako velika briga za proeuropsku bogatu kesu, prije nego za hrvatskog građanina, njegovu ideju i njegov poslovni uspjeh?
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 30.01.2025. u 12:40 sati.