GOZBA RIJEČI PREDSTAVLJENIH KNJIGA
U prostorima Nadbiskupskog pastoralnog centra u Zagrebu predstavljene su 21. siječnja dvije knjige a obje za temu imaju i kardinala Alojzija Stepinca.
Knjigu „ Alojzije Stepinac, žrtva za budućnost“ napisao je zagrebački kardinal u miru Josip Bozanić. Knjigu je izdala Kršćanska sadašnjost.
Drugu knjigu „Poruke sa Stepinčeva groba“ napisao je zagrebački kardinal Franjo Kuharić koji je umro još 11. veljače 2002. godine. No ova knjiga doživljava već svoje treće izdanje, a sada i dopunjeno, a izdao ju je Glas Koncila.
Alojzije Stepinac rodio se u selu Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. godine
Za biskupa je zaređen 24. lipnja 1934. u Zagrebačkoj katedrali. Za nadbiskupa je imenovan 1937. Bio je zagrebački nadbiskup u teškom vremenu 2. svjetskog rata. Godine 1953. 12. siječnja papa Pio XII. imenovao je Stepinca kardinalom katoličke crkve. Već je tada Stepinac bio u zatvoru u Lepoglavi kamo ga je smjestila komunistička parija ondašnje Jugoslavije. Ponuđeno mu je da napusti zemlju i ode u Rim no on je to odbio . Umro je u Krašiću 10. veljače 1960.
Papa Ivan Pavao II. ga je proglasio blaženim 3. listopada 1998. na misi u Mariji Bistrici, a prilikom svog drugog posjeta Hrvatskoj. Katolička Crkva u Hrvatskoj smatra Stepinca velikana vjere. Zbog nekonzistentnosti mišljenja, crkvenih velikodostojnika pravoslavne crkve, Alojzije Stepinac još nije proglašen Svetim iako je kauza za proglašenje svetim odavno završena.
TERAPIJA NA STEPINČEVOJ KALVARIJI
Na početku programa sve prisutne pozdravio je Branimir Stanić, glavni urednik Glasa Koncila. Između ostaloga je rekao da je prvih godina kada je kardinal Kuharić propovijedao, čak i Glas koncila i Kršćanska sadašnjost o okupljanju stotina vjernika u Zagrebačkoj prvostolnici nije smjela izvijestiti, više od nekoliko redaka . Mediji su objavili tek da je bila nekakva zadušnica ili komemoracija na Kaptolu za nadbiskupa Stepinca .A u stvarnosti Katedralu su ispunile stotine vjernika, čija je pozornost slušanje homilije potvrđivala ljubav prema vjeri i crkvi. I homilije Josipa Bozanića proživljavale su sličan tretman iako su izgovarane u vrijeme slobode, demokracije i samostalnosti, ali često su lukavo prešućivane, jer su otvarale neke od najbolnijih istina, s kojima se susreće crkva. Jer su nudile terapije koja uvijek počinju sa Stepinčevom kalvarijom. I do dana današnjeg nisu se umorili oni koji bi uvijek na nov način u svojim temeljima propovijedi zagrebačkoga nadbiskupa od Stepinčeva do današnjega vremena propovijedali.
No riječ nije mogla ostati zatočena ni na novinskim stranicama, ni na portalima ni u kabinetima, moć riječi je bila jača od svih medijskih zabrana i strahova. I dok otvaramo korice ovih knjiga otvaramo odraz istine crkvene i domovinske povijesti , te nam se nude nepresušni izvori nadahnuća za buduće djelovanje crkve i društva, koje vape u Stepinčevo ime, usmjereno na ispunjavanje volje božje kao naše krajnje zadače.
Hvala vice postulatoru kauze Franje Kuharića, što je pripremio treće izdanje“ Poruka sa Stepinčeva Groba“ i dodao 10 posljednjih godina iz rada aktivne službe Franje Kuharića . To su knjige kontinuiteta . Neka predstavljanje bude gozba riječi – rekao je Branimir Stanić
Dražen Kutleša zagrebački nadbiskup metropolit rekao je na predstavljanju da
obje knjige sadrže homilije izrečene na Stepinčevo (10.2.)i prenose poruke iz kojih možemo isčitati duhovno blago blaženog Alojzija Stepinca . To je blago obogaćivalo i nadahnjivalo srca vjernika u različitim povijesnim razdobljima u kojima je život crkve i hrvatskog društva prolazio kroz različito vrijeme. U razdoblju demokratskih promjena bilo je potrebno sačuvati glas istine koji je sustavno zatiran . Radilo se o žrtvama prinesenim za očuvanje vjere, kojima se na poseban način pridružio blaženi Alojzije.
U jednom od svojih homilija na Stepinčevo kardinal Kuharić je rekao da je u trenucima kada je teško živjeti povijest, teško onima koji su postavljeni da budu svjetionik, koje nose odgovornosti jer u njih se upiru pogledi koji traže putokaz, riječ i svjetlo. Govorio je ovo svjestan da se u Stepinčeve nasljednike uvijek upiru pogledi , da se od njih očekuje riječ putokaz i svjetlo. To je svjetlo na poseban način prosijavalo kroz poruke sa Stepinčeva groba do 24. siječnja 1970 .godine kada je tadašnji apostolski administrator Franjo Kuharić službenim dopisom oglasio i pozvao na liturgijsko obilježavanje dana smrti kardinala Stepinca.
PREDSTAVNIK BORBE DOBRA NAD ZLOM
Sisački biskup monsinjor Vlado Košić u svom predstavljanju knjiga u dvorani Nadbiskupskog pastoralnog centra podsjetio je da je sam kardinal Josip Bozanić naveo zanimljive argumente u knjizi opisujući zastoj koji je nastupio nakon travnja 2014. nakon pisma srpskog patrijarha Irineia Vatikanu . Sam je kardinal sudjelovao u radu mješovite komisije HBK i SPC koju je osnovao Papa Franjo radi razmatranja okolnosti prije, za vrijeme i nakon 2. svjetskog rata u kojima je živio i djelovao blaženi Alojzije Stepinac .Rad te komisije 2016., 2017, nije donio ploda, no papa Franjo je i dalje ostao u stavu rasuđivanja, ni do danas nije donio nama toliko željenu odluku da blaženog Alojzija Stepinca proglasi svetim. Premda je više puta i sam isticao i svoje uvjerenje da je Alojzije Stepinac svet.
Kardinal Josip Bozanić 1999. razmatra poruke blaženog Alojzija Stepinca te navodi riječi Ivana Pavla II „ njegovim se proglašenjem blaženim pred nama pokazala, pred očima minula stoljeća borba između evanđelja i protu evanđelja koja zahvaćaju cijelu povijest .“ Mogli bismo reći kako to znači kao je blaženi Alojzije predstavnik borbe dobra sa zlom, kako je pokazana sva moć i nemoć zla, ali i veličina dobra, istine i ljubavi koja pobjeđuje. U homiliji 2017. godine kardinal Bozanić tvrdi „ što je očitije njegovo djelo ( Stepinčevo) to je s druge je strane zaslijepljenost onih koji ne žele suočiti se s istinom „ Ocrnjujući njega i crkvu Blaženi Alojzije je danas u svemu blagoslov. U svemu nosimo taj blagoslov i kada se pitamo zašto se istina tako teško prihvaća. No proces raznih objašnjavanja i uvjeravanja u koji smo uronjeni pred kanonizaciju blaženog Alojzija Stepinca , sve to više pokazuje da je sve to blagoslov da se razotkriju namisli nekih srdaca . I da promicatelji neistine pokazuju svoje pravo lice i da nema tajni . Sigurni smo da će Stepinčeva žrtva biti na dobro onih koji ga ozloglašuju kako bi stekli neki zemaljski probitak.
Miro Gavran, predsjednik Matice Hrvatske je na predstavljanju knjiga je rekao da je bez sumnje život kardinala Stepinca bio veliko nadahnuće kardinalu Kuhariću, te je nastao kroz propovjedi o Stepincu potaknuti hrvatski narod da poučeni Stepinčevom riječju i djelom žive životom pridržavajući se deset Božjih zapovjedi i Kristove poruke praštanja i milosrđa. Pišući svoje homilije kardinal Bozanić je nastojao razmatrati one rečenice koje je izgovorio blaženi Alojzije Stepinac. Ova će knjiga bez sumnje biti zanimljiva širokom krugu čitatelja , jer donosi temeljne postulate vjere te pokazuje kušnje i bremenitosti koje su uvijek prisutne i donosi uvijek potrebnu nadu .Kardinal Bozanić kaže“Blaženi Alojzije Stepinac je učitelj naše nade, a isčitavajući ovu knjigu na to sam se i osobno uvjerio. Siguran sam da će ova knjiga rasplamsati srca čitatelja te im pružiti utjehu, i jednako tako potaknuti na sveobuhvatnu vjeru u ovim teškim vremenima.“
CRKVA USIDRENA NA SNAZI MUČENIKA
Predsjednica Društva hrvatskih književnika dr. Hrvojka Mihanović – Salopek rekla je da
u knjizi„ Alojzije Stepinac, žrtva za budućnost„ uočavamo da je svaka propovijed od 31.3. 1998. do kraja 10. mjeseca 2023. „ upravo sjajno kompozicijski oblikovana. Propovijed započinje s uvodom u temu, temu temeljito razrađuje, misli potkrepljuje svetopisamskim sadržajem evanđelja, često su citirane misli različitih blaženika, svetaca, dijelova psalama iz Svetoga pisma i na kraju homilije kojom se slušateljima, a sada čitateljima pruža pouka i poticaj za nasljedovanje svetačkog života.
Stil Kardinala Bozanića oslikava snagu kojom je duboko uronio u povijest i faktografiju kardinala Stepinca, a istovremeno njegov stil je jasan i jednostavan, da bi svaki vjernik mogao razumjeti.
Kardinal Bozanić u propovijedima radi izvrsnu aktualizaciju Stepinčevih misli. To je ona bitna misao koju je istakao i Ivan Pavao II da Crkva mora ostati usidrena na snazi mučenika .A ja bih izdvojila više aktualizacija koje je istakao kardinal Bozanić te gospođa Mihanović – Salopek navodi da je Kardinal Bozanić „izvrsno uočio problematične simbole našeg doba, te kaže da smo puni straha od ljudi koji imaju moć, ali da bi trebali imati straha od Boga. Kardinal Stepinac se za života veoma zalagao za obitelj, pa na toj poruci kardinal Bozanić i danas govori o važnosti obitelji, nadalje imamo sjajnu misao gdje kardinal Bozanić primjećuje kako nam naši mobiteli, tv, i društvene mreže daju iskrivljenu stvarnost, nasilje, vulgarne zabave, i tako se rađa jedan svijet bez odgovornosti gdje se vrši iskorjenjivanje osobe iz kulturnog tkiva u kome je rođena i odgajana i gdje bi trebala pozitivno djelovati. I poziva da se zalažemo za svoju djecu, bez obzira koliko je to teško. I kardinal Stepinac je rekao da ni jedna dobra stvar ne ide bez poteškoća. Ali treba ustrajati.“
„Posebna propovijed na koju bih uputila, a kardinal Bozanić je to izrekao u Svetom Jeronimu u Rimu kako su drugi govorili o kardinalu Stepincu . Papa Pio XII pružio je divljenje i ohrabrenje Stepincu. Papa Ivan XXIII je rekao da je Stepinac vjerna slika Božanskog pastira i Stepinac je trajni poziv na duhovno uzdizanje. Papa Pavao VI je rekao da nasilje marksizma pod nasiljem sudačke toge sudi Stepincu, tj. istini, ljubavi i čestitosti. Benedikt XVI je rekao da je Alojzije Stepinac biče iz dvije bitke, dvije diktature i da je primjer apostolskog žara i kršćanske čistoće, čiji život osvjetljuje i nadahnjuje. Sveti Papa Ivan Pavao II je rekao da je Stepinac bedem crkve u Hrvata i njezin najsvjetliji lik.
Kardinal Bozanić uvijek izvlači ključne poruke koje su nadahnuće za budućnost hrvatskog naroda i svijeta.“
M. Zouhar Zec
Post je objavljen 23.01.2025. u 09:49 sati.