JELAČIĆ PLAC
Trg bana Josipa Josipa Jelačića je glavni trg glavnog grada Republike Hrvatske.
Zovemo ga i Jelačić plac.
U početku se je zvao Harmica i bio je sajmište.
1866. tu je postavljen kip Josipa Jelačića i tako je nastao Jelačić plac. Kip je djelo austrijsko-njemačkog kipara Antona Dominika Fernkorna, koji je autor i kipa kod kazališta “Sv.Juraj ubija zmaja”.
Kipovi su od bronce.
U doba Tita, 1947. kip je maknut i trebao je biti rastopljen.
Spasio ga j Dr.Antun Bauer, direktor gliptoteke u Zagrebu. Dao je razrezati kip i spremio dijelove.
1990. kip je sastavljen i uz svečanosti ponovno postavljen na trgu u pravcu juga, dok je ranije bio usmjeren na sjever, u pravcu Mađarske.
Zagrepčani su se ponovno mogli sastajati pod repom, a ne samo “ pod vurom ”
Uklanjanjem kipa 1947. trg je postao Trg Republike, a povratkom kipa, ponovno Trg bana Josipa Jelačića.
Na trgu se čeka Nova godina.
Organizira se doček uspješnih sportaša.
Organiziraju se koncerti.
Organiziraju se prosvjedi.
Najveći prosvjed ,bio je prosvjed 1996 , protiv zatvaranja, tada, kultnog radija 101, sa više od 120 tisuća prosvjednika.
Na južnoj strani trga, počela je zagrebačka “Špica”,gdje su se mladi upoznavali i pokazivali svoju
najbolju odjeću.
Bilo je skromno i ne može se usporediti s današnjim
Cvjetnim trgom,gdje su djevojke “street style”zvijezde.
Kuća na broju 4 trga ima Meštrovićev reljef zvan “Seljaci”.Kuća je zaštićeno kulturno dobro.
U kući je svoj salon imala poznata Žuži Jelinek, krojačica i dizajnerica, koja je imala t uspješnu međunarodnu karijeru. Na balkonu svog salona, na broju 4 Trga, povremeno je pokazivala svoje modele,
na veselje prolaznika
Ne treba zaboraviti ni klečevce, koji na trgu klečeći
mole krunicu. I još mnogo toga.
Najnovija vijest je ,da bi inauguracija predsjednika republike mogla biti na trgu.
Ban Josip Jelačić

vr gif player
/kolorirana litografija iz 1849., bečkog slikara i litografa Kriehubera, rođenog 1800./
Rođen je 1801. u Petrovaradinu, u plemićkoj obitelji.
Školovao se je u Beču, na najelitnijoj vojnoj školi
Therezianumu. Mladom i ambicioznom, sva su vrata bila otvoren. Postupao je u korist krune i Hrvatske.
Kao general učestvovao u bitkama protiv ustanika u
Habsburškoj monarhiji.
Hrvatski ban postao je 1848.
Smatra se ga jednim od najznačajnijih Hrvatskih političara. Ukinuo je kmetstvo i sazvao izbore za Hrvatski Sabor.
Umro je u Zagrebu 1859., a pokopan je u kapelici svog
imanja “Novi Dvori”u Zaprešiću-
Post je objavljen 19.01.2025. u 15:12 sati.