POPLAVE, PROSVJEDI, POLITIKA
Nesreće i tragedije sa smrtnim ishodima, masovne demonstracije, ostavke i politička previranja obilježili su regiju u protekloj 2024. godini, piše agencija Anadolija.
Tako su početkom listopada (3.10. 2024.) velike poplave zahvatile sjever Hercegovine i srednju Bosnu u kojim je život izgubilo 27 osoba. Šteta je procijenjena na više od 100 milijuna eura s obzirom da su uništene ne samo desetine stambenih objekata nego su stradala i brojni privredni objekti i infrastruktura. Stravičnim razmjerima poplava na sjeveru Hercegovine i srednjoj Bosni svjedoči i primjer da su u Jablanici, Konjicu, Kiseljaku, Kreševu i Fojnici čak i lokalni izbori privremeno morali biti prolongirani.
Poplave u listopadu pričinile su i znatnu materijalnu štetu u pojedinim dijelovima Hrvatske, ali i Crne Gore.
Tragedija u Srbiji
Srbiju je zadesila tragedija kada je zbog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu početkom studenog 2024. (1.11.2024.) poginulo 15 osoba. Smrt stradalih pokrenuo je val demonstracija na kojim su se tijekom posljednja dva mjeseca okupljale deseci tisuća građana Srbije i to ne samo u Novom Sadu nego i u Beogradu i drugim gradovima. Demonstracijama su se priključili i studenti zbog čega je u blokadi bio rad brojnih fakulteta širom Srbije. Oni traže odgovornost za nesreću koja je prouzročila smrti na Željezničkoj stanici.
Dešavanja u Hrvatskoj posljednjeg dana prvog polugodišta, 20. siječnja 2025. u osnovnoj školi "Prečko" u Zagrebu kada je mentalno poremećeni mladić ubio jednog učenika, te ranio još tri učenika i učiteljicu u učionici škole podsjetio je na masovno ubojstvo u OŠ "Vladislav Ribnikar" u Beogradu 3. 5. 2023. i upozorilo da se na zaštiti djece u školama i nastavi nije učinilo mnogo toga. Ubojstvo i dešavanja u OŠ "Prečko" bili su razlogom zbog kojih su građani u Zagrebu 23. prosinca, ali i još nekim mjestima izašli na ulice tražeći bolju zaštitu i sigurnost u školama.
Napredak Rumunjske i Bugarske
Protekla godina donijela je i značajni napredak posebno kada je u pitanju Rumunjska i Bugarska. Te dvije zemlje su 1. ožujka 2024. ušle u zračni Schengen , a krajem godine donesena je odluka da od 1. siječnja 2025. godine budu ukinuta granična kontrola međusobnih granica, te su tako su dvije zemlje postale punopravne članice Schengena.
Napredak na europskom putu imala je i Crna Gora koja je uspješno zatvorila tri pregovaračka poglavlja. Četvrto poglavlje blokirala joj je Hrvatska zbog ranije rezolucije koja je pokrenuta u Skupštini Crne Gore koja se odnosi na stradanja u Jasenovcu tokom Drugog svjetskog rata.
Najavljeno je i otvaranje prvih pregovora u okviru klastera za Albaniju, dok je Bosna i Hercegovina i dalje na čekanju jer nije napravila neophodne pomake čime je izostavljena sa spiska financijske pomoći Europske komisije u iznosu od 70 milijuna eura.
I Srbija je završila kao država kojoj Vijeće Europske unije nije dalo pozitivno mišljenje za otvaranje novih pregovaračkih poglavlja, prvenstveno zbog nerješavanja odnosa sa Kosovom pa je i njen napredak na evropskom putu tokom protekle godine izostao.
Sjeverna Makedonija u vrhu NATO-a
Sjeverna Makedonija je godinu okončala kao jedina država sa Zapadnog Balkana koja se uspjela izboriti za jednu od najviših pozicija u okviru NATO saveza. Nekadašnja potpredsjednica makedonske vlade Radmila Šekerinska (52) postala je zamjenica glavnog tajnika NATO-a. NA tu poziciju imenovao ju je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.
Hrvatska imala super izbornu godinu
Hrvatski građani su prvo na proljeće bili na biralištima kada su se održavali parlamentarni izbori, potom su birali zastupnike u Evropski parlament da bi krajem godine po treći put bili na biralištima, a ovaj put su birali predsjednika države.
Iako su imali takozvanu supergodinu sa tri izlaska na birališta, već 12. siječnja 2025. godine hrvatski građani će opet morati na biračka mjesta gdje će u drugom krugu izbora ponovo glasati o predsjedniku države.
U prvoj polovini protekle godine parlamentarni izbori održani su i u Srbiji, dok su građani Bosne i Hercegovine u listopadu birali lokalnu vlast.U Bosni i Hercegovini godina je obilježila i suđenje predsjedniku bh. entiteta RS Miloradu Dodiku pred Sudom BiH kojeg Tužilaštvo BiH tereti za neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
Slovenija priznala državu Palestinu
Slovenija je imala nekoliko kriza zbog kojeg su ostavku tokom protekle godine podnijele čak dvije ministrice. Krajem godine Državni zbor (parlament) Slovenije zakonski je zabranio upotrebu nacističkih i fašističkih simbola, a Slovenija je sredinom godine postala jedna od rijetkih zemalja Europe koja je priznala Palestinu i to u granicama iz 1967. godine. Slovenija je kao 147. članica UN-a , 4. lipnja 2024. priznala Palestinsku državu.
Migracije
Borba protiv ilegalnih migracija i dalje je na zahtjev Evropske komisije u vrhu agende zemalja Zapadnog Balkana, a s ciljem njihovog suzbijanja s Bosnom i Hercegovinom je dogovoreno potpisivanje posebnog sporazuma sa Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex).
Italija je pokušala sa Albanijom dogovoriti vraćanje migranata iz te zemlje u dva azilantska centra koje su talijanske vlasti izgradile na albanskoj obali, ali je taj proces u više navrata osporen od sudova u Italiji.
Izvor: Agencija AnadolijA , m. zouhar zec
Post je objavljen 06.01.2025. u 08:32 sati.