Marketing
Sveti Križ "gradilište" Buzeta
Na cesti D44 (čvor Nova Vas, A9 - čvor Lupoglav, A8), oko četiri kilometra istočno od Buzeta i oko tri kilometra zapadno od Roča nalazi se raskršće s nerazvrstanom cestom koja vodi u zaseok Brgad kojeg smo posjetili u izletu Potraga za nijemim svjedokom željezničke nesreće.
S raskršća smo krenuli uzbrdo, nerazvrstanom cestom prema sjeveroistoku.
S nerazvrstane ceste, na nekoliko se mjesta pruža pogled prema naselju Buzet koji je izranjao iz magle, kao otok u maglovitom moru.
Sedamstotinjak metara od raskršća s cestom D44, pod strmim stijenama, nalazi se putokaz za zaseok Podbreg.
Skrenuli smo lijevo, u pravcu putokaza, na makadamsku cestu i ubrzo stigli do račvanja tri prometnice, a mi smo nastavili lijevom prometnicom.
Petstotinjak metara dalje skrenuli smo lijevo na šumsku cestu koja se strmo uspinje na brdo Sveti Križ (284 mnv) na kojem se nekada vadio kamen za erte (nadvratnike), a prema legendi grad se gradio danju, a noću se nekim čudom prenosio na susjedno brdo i tako je izgrađen današnji Buzet.
Na šumskoj cesti smo na nekoliko mjesta primijetili da je, u nekim davnim vremenima, bila popločena kamenom. To je bila rimska cesta koja je vodila u dolinu do današnjeg naselja Sveti Ivan.
Popeli smo se na najvišu točku brda Sveti Križ gdje se nalazi istoimena jednobrodna crkva.
Crkva sv. Križa se prvi puta spominje 1580. godine, a obnavljana je 1873. i 1961. godine. Na pročelju crkve je preslica s jednim zvonom. U unutrašnjosti crkve se nalazi oltar koji je izgrađen u kombinaciji kamena i drva, a iznad njega je velika slika Našašća svetog Križa.
Pored crkve sv. Križa 14. se rujna slavi blagdan Uzvišenja svetoga Križa. Tog se dana održavao pučki sajam (samanj) koji je zadnji put održan 1962. godine, a nakon mise bi se organizirao ples.
Prije nego što smo krenuli nazad, nizbrdo prema prije spomenutom račvanju makadamskih cesta, obišli smo plato koji je na nešto nižoj nadmorskoj visini i nalazi se jugoistočno od crkve sv. Križa.
Na južnoj strani platoa smo primijetili kameni blok s uklesanim pravilnim četverokutom u kojem se vjerojatno nešto uglavljivalo. Tu je vidljiva rimska cesta koja se spušta prema dolini, tj. današnjem naselju Sveti Ivan.
Na istočnom dijelu platoa su vidljive gomile lomljenog kamenja koje su vjerojatno ostaci pretpovijesne gradine.
Vratili smo se do račvanja i skrenuli lijevo u srednju prometnicu koja nakon sedamstotinjak metara stiže u zaseok Podbreg koji ima desetak kuća i nije trajno naseljen.
Od zaseoka smo nastavili dalje prema sjeverozapadu uz maslinik, ali smo se ubrzo vratili do zaseoka te skrenuli desno.
Ubrzo smo stigli do kanjona potoka Rečica preko kojeg s vidi naselje Strana koji obuhvaća zaseok Podbreg i brdo Sveti Križ, a ako se pogleda prema sjeveru vidi se slap Copot. Naselje i slap smo posjetili dva puta na izletima Slap Copot – suh, suh i opet suh i Potraga za nijemim svjedokom željezničke nesreće.
Vratili smo se u zaseok Podbreg te nastavili nazad do raskršća s cestom D44 s početka izleta.
Ponovno smo s nerazvrstane pogledali prema Buzetu, ali magle više nije bilo tako da se vidjelo cijelo brdo na koje je "preseljen" Buzet.
Karta s lokacijom crkve sv. Križa.
Dužina rute 5,63 km.
Post je objavljen 17.12.2024. u 20:09 sati.