Pregled posta

Pravobraniteljica i nasilje u obitelji

Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova mogu se obratiti sve osobe koje žele upozoriti na slučaj diskriminacije ili kršenja prava na osnovi spola….
Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova možete se obratiti i anonimno S TIME DA JE U TOM SLUČAJU POSTUPAK UTVRĐIVANJA ČINJENICA BITNO OTEŽAN.
Pravobraniteljica je OVLAŠTENA DATI PRAVNI SAVJET DO POKRETANJA SUDSKOG POSTUPKA.
Postupanje Pravobraniteljice po Vašoj pritužbi za Vas je BESPLATNO
Na stranicama Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova postoji Obrazac za prijavu diskriminacije. Svatko može prijaviti sve i svakoga. Najbolje pročitati obrazac.

Iz Izvješća o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2023. godinu, izvukla sam dijelove koji se odnose na nasilje u obitelji

Prema evidenciji MUP-a, po brojnosti evidentiranih kaznenih djela koja se najčešće čine nasilničkim ponašanjem u obitelji/između bliskih osoba situacija je sljedeća:

1. KD Prijetnja s 3.895 zabilježenih kaznenih djela (3.053 žrtava žena i 1.037 žrtava muškaraca; 3.330 u 2022.);
2. KD Nasilje u obitelji s 2.310 zabilježenih kaznenih djela (s 2.006 žrtava žena i 304 žrtve muškaraca; 1.879 u 2022.) ;
3. KD Tjelesna ozljeda s 1.593 zabilježenih kaznenih djela (1.126 žrtava žena i 467 žrtava muškaraca; 1.276 u 2022.);
4. KD Nametljivo ponašanje s 301 zabilježenih slučajeva (s 271 žrtava žena i 30 žrtava muškaraca; 232 u 2022.);
5. KD Teška tjelesna ozljeda s 197 zabilježena slučaja (116 žrtava žena i 81 žrtva muškarac; 130 u 2022.);
6. KD Silovanje s 100 zabilježena slučaja (s 100 žrtava žena i 0 žrtava muškaraca; 129 u 2022.).

S druge strane, prema podacima MPU, ukupno je 990 osoba osuđeno za kaznena djela među bliskim osobama. Gledajući vrste kaznenih djela, najviše osoba osuđeno je za:

1. KD Tjelesna ozljeda – 403;
2. KD Nasilje u obitelji – 397;
3. KD Nametljivo ponašanje – 85;
4. KD Ubojstvo – 48;
5. KD Teška tjelesna ozljeda – 41;
6. KD Teško ubojstvo – 16 osuđenih osoba.

Iz dostavljenih podataka MUP-a i MPU-a, proizlazi da na godišnjoj razini pravosuđe uspijeva procesuirati oko 1/8 evidentiranih kaznenih djela. No, ovdje svakako treba u obzir uzeti činjenicu da MUP kaznena djela evidentira trenutno, odnosno vrlo brzo nakon što se ona dogode, dok pravosuđe, odnosno sudovi ista procesuiraju u dužem vremenskom razdoblju što je razumljivo i očekivano.

Kada kompariramo udio ubojstava žena od strane intimnih partnera u odnosu na ukupan broj ubojstava žena postoci se kreću na sljedeći način: 2018. - 50%; 2019. - 46,2%; 2020. - 47,4%; 2021. - 28,6%; 2022. - 46,2%; 2023. - 55,5%. S druge strane, kada analiziramo brojke ubojstva muškaraca u 2023., od 7 ubijenih muškaraca među bliskim osobama, 2 ili 28,5% muškarca su ubijena od strane intimnih partnerica (bivša/sadašnja supruga, bivša/sadašnja partnerica). U 2022. nije bilo muškaraca ubijenih od strane intimnih partnerica, evidentirana su svega 2 ubijena muškarca među bliskim osobama152 .

Kada gledamo žrtve kaznenih djela pokušaja ubojstva među bliskim osobama i članovima obitelji, muškaraca je 16 (27 u 2022.), a žena 14 (13 u 2022.). Od 16 žrtava muškaraca, 5 muškaraca su bili žrtve kaznenih djela pokušaja ubojstava od strane svojih intimnih partnerica (31%), a preostalih 9 od drugih članova obitelji. Od 14 žrtava žena, 6 žrtava je bilo kaznenih djela pokušaja ubojstava od strane svojih intimnih partnera (43%), a preostalih 8 od drugih članova obitelji.

Femicid

Prema podacima MUP-a, zabilježeno je ukupno 23 ubojstva u Republici Hrvatskoj (4 manje nego 2022. i 7 manje nego 2021.) od čega je ukupno 14 ubojstava zabilježeno na štetu članova obitelji i bliskih osoba. Od ukupno 9 ubijenih žena (4 manje nego 2022. i 6 manje nego 2021.), 5 ili 55,5% žena su ubili njihovi bivši ili sadašnji intimni partneri/supruzi. Što se tiče preostale četiri žrtve, jednu je ubio susjed, dvije sinovi te je jedno žensko dijete ubio intimni partner žene, u neuspjelom pokušaju da ubije i nju. Prema navedenim podacima, vidljivo je da je i u 2023. godini nastavljen trend ukupnog pada broja ubojstava, kao i pada broja ubojstava žena, a koji bilježimo još od 2020.
Što se tiče pokušaja ubojstava (i pokušaja teških ubojstava), a prema statistici MUP-a evidentirano je ukupno 111 takvih kaznenih djela (108 u 2022.), dok je od toga broja među bliskim osobama i članovima obitelji evidentirano ukupno 30 kaznenih djela pokušaja ubojstava (i pokušaja teških ubojstava) ili udio od 27% (40 u 2022.).
Kada gledamo žrtve kaznenih djela pokušaja ubojstva među bliskim osobama i članovima obitelji, muškaraca je 16 (27 u 2022.), a žena 14 (13 u 2022.). Od 16 žrtava muškaraca, 5 muškaraca su bili žrtve kaznenih djela pokušaja ubojstava od strane svojih intimnih partnerica (31%), a preostalih 9 od drugih članova obitelji. Od 14 žrtava žena, 6 žrtava je bilo kaznenih djela pokušaja ubojstava od strane svojih intimnih partnera (43%), a preostalih 8 od drugih članova obitelji.


Postupanje policije i pravosuđa prema žrtvama nasilja u obitelji

U izvještajnom razdoblju evidentiramo određenu stagnaciju u području procesuiranja i suzbijanja nasilja u obitelji i nasilja među bliskim osobama, od strane policije i pravosuđa. Naime, Pravobraniteljica je tijekom izvještajnog razdoblja evidentirala kako je u pokrenutim antidiskriminacijskim postupcima protiv policije, Ravnateljstvo policije u određenom broju slučajeva odbijalo prihvatiti odluke Pravobraniteljice „braneći“ postupanja policijskih službenika i policijske postaje za koje je Pravobraniteljica utvrdila da prilikom intervencija zbog nasilja u obitelji nisu postupali s potrebnim senzibilitetom za rodno utemeljeno nasilje i/ili su žrtve izlagali dodatnoj spolnoj diskriminaciji. Posebno ističemo kako je u pojedinim slučajevima uočeno kako je policija i dalje sklona provoditi tzv. dvostruka terećenja, odnosno ne razlikovati primarne počinitelje od žrtava, dok u određenom broju slučajeva femicida policija nije prepoznala karakteristične okidače za femicid (npr. odluku žene da napusti nasilnog muškarca; uhođenje i nametljivo ponašanje, odnosno ranije evidentirano nasilje; raniju osuđivanost; prijetnje ubojstvom ili samoubojstvom; alkoholizam; posjedovanje oružja; psihički problemi i slično). Osim navedenog, policija ponekad propušta utvrditi odnos počinitelj - žrtva, što rezultira time da u jednom trenu terete počinitelja za nasilje, a onda po pozivu počinitelja, za nasilje terete žrtvu.

Također, evidentirali smo i slučajeve u kojima je DORH odbacivao kaznene prijave zbog rodno utemeljenog nasilja, odnosno kaznenih djela protiv spolnih sloboda smatrajući da nema osnove za daljnji kazneni progon, što je također bila posljedica izostanka rodne senzibilnosti za ovaj oblik nasilničkog ponašanja.

Sudovi također nerijetko znaju ispitivati ponašanje žrtve i/ili dopustiti odvjetnicima/cama počinitelja da ispituju ponašanje žrtve prije počinjenja kaznenih djela protiv spolnih sloboda i to na način da navedeno ponašanje žrtava dovode u vezu s počinjenjem kaznenog djela iako je takav način ispitivanja zakonom zabranjen. Sudovi su također u ponekim slučajevima skloni žrtvu izlagati sekundarnoj viktimizaciji odnosno istu opetovano ispitivati o činjenicama o kojima je već svjedočila, čime izražavaju zapravo svoje nepovjerenje prema žrtvi i njezinim navodima.

Dva primjera iz Izvješća

PRIMJER 2. (Ubojstvo supruge) – strana 108 Izvješća
iz priložene dokumentacije i službenih policijskih zabilješki o obavijesnim razgovorima koje je policija obavila nakon ubojstva, proizlazi da je suprug ubio svoju suprugu zbog njenog preljuba, čineći na taj način zapravo tzv. ubojstvo iz časti. Iz navedenih zabilješki proizlazi i da je najbliža rodbina žrtve znala za nasilničku narav supruga i suprugin preljub, ali su isti u svojim izjavama policiji, između ostalog, naveli da se nisu htjeli miješati u bračne odnose počinitelja i žrtve iz straha da isti kojim slučajem ne bi i njima naudio. Shodno svemu navedenom, Pravobraniteljica je zaključila kako u konkretnom slučaju nažalost žrtvini najbliži nisu imali nikakav senzibilitet za rodno utemeljeno nasilje, niti su bili osviješteni vezano uz isto, pa iako su znali za nasilničku, posesivnu i ljubomornu narav supruga, kao i za prijetnje, maltretiranja i proganjanja, nisu ništa poduzimali. Čak štoviše, nastojali su što su mogli više ignorirati sve te znakove kako bi zaštitili sebe, iako su bili svjesni činjenice da bi do ubojstva moglo doći.

PRIMJER 3. (Ubojstvo majke) - strana 109 Izvješća
Izvršen je uvid u pribavljena izvješća i dokumentaciju te je u bitnom utvrđeno da je sin na okrutan način ubio svoju majku posebno ranjivu zbog svoje dobi i narušenog zdravstvenog stanja. Iz priložene dokumentacije te iz izvješća MUP-a i nadležnog područnog ureda HZRS-a proizlazi da u predmetnom slučaju nije bilo ranijih dojava o nasilju u ovoj obitelji, pa slijedom toga niti ranijih postupanja nadležnih tijela zbog nasilja u obitelji. No, iz priloženog izvješća i dokumentacije MUP-a, posebice iz službenih zabilješki o razgovorima sa susjedima ove obitelji u bitnom proizlazi da su svi bliži susjedi znali da je sin duže vrijeme nasilan prema svojoj majci, kao i da je sklon konzumiranju alkohola i drugih opojnih sredstava. Iako su neki od susjeda upozoravali počinitelja nasilja da prestane s nasiljem nad bolesnom majkom, nitko od njih nije poduzimao nikakve druge mjere u smislu prijave nasilja policiji, te nisu prepoznali okidače za femicid (nasilje, sklonost alkoholu i sklonost opojnim sredstvima).


Post je objavljen 03.12.2024. u 17:00 sati.