1. Bijeli šešir (White Hat) hakeri:
Ovi hakeri koriste svoje vještine i znanje u svrhu poboljšanja sigurnosti računalnih sustava. Često rade kao etički hakeri ili sigurnosni konzultanti, testirajući sustave na ranjivosti kako bi pomogli organizacijama da ih otkriju i isprave. Njihov rad je legalan i često se odvija uz odobrenje vlasnika sustava. Bijeli šešir hakeri igraju ključnu ulogu u zaštiti podataka i sprječavanju cyber napada.
2. Crni šešir (Black Hat) hakeri:
Ovi hakeri djeluju nelegalno i koriste svoje vještine za zlonamjerne svrhe. Njihove aktivnosti uključuju krađu podataka, oštećenje sustava, širenje malicioznih programa (malware) i druge oblike cyber kriminala. Crni šešir hakeri često djeluju iz osobnog interesa, a njihovi postupci mogu imati ozbiljne posljedice za pojedince i tvrtke.
3. Sivi šešir (Gray Hat) hakeri:
Ova skupina hakera nalazi se negdje između bijelih i crnih šešira. Sivi šešir hakeri mogu pretraživati sustave bez dozvole, ali obično ne koriste informacije za zlonamjerne svrhe. Umjesto toga, često obavještavaju vlasnike sustava o pronađenim ranjivostima, ponekad tražeći naknadu za svoje usluge. Njihov rad može biti kontroverzan, jer se često nalaze na granici legalnosti.
4. Script kiddies:
Ovi hakeri su obično manje iskusni i koriste alate i skripte koje su razvili drugi. Njihove aktivnosti često su motivirane željom za zabavom, izazovima ili stjecanjem reputacije unutar hakerske zajednice. Iako možda nemaju duboko razumijevanje tehnologije, mogu uzrokovati značajnu štetu koristeći dostupne alate.
5. Hacktivisti:
Ovi hakeri koriste svoje vještine za političke ili društvene ciljeve. Njihove akcije često uključuju provale u vladine ili korporativne sustave kako bi skrenuli pažnju na određene probleme, nepravde ili društvene pokrete. Hacktivizam može uključivati različite oblike protesta, a njihovi motivi često su usmjereni na promicanje promjena ili osvještavanje javnosti
6. Zlonamjerni hakeri:(Malicious Hackers)
Ova skupina hakera ima za cilj izazvati štetu ili uznemirenost. Njihove aktivnosti mogu uključivati širenje virusa, krađu identiteta, financijske prijevare ili druge oblike cyber kriminala. Zlonamjerni hakeri često djeluju iz osobnog interesa ili zbog želje za izazivanjem kaosa.
Svaka od ovih vrsta hakera ima svoje specifične motive, metode i etičke smjernice. Razumijevanje ovih razlika može pomoći u boljem shvaćanju cyber sigurnosti i važnosti zaštite podataka.
Kako se zaštiti?
1. Duljina: Lozinka bi trebala imati najmanje 12 do 16 znakova. Što je lozinka duža, to je teže pogoditi ili razbiti.
2. Raznolikost znakova: Koristite kombinaciju velikih i malih slova, brojeva i specijalnih znakova (npr. !, @, #, $, %). Ova raznolikost povećava složenost lozinke.
3. Izbjegavanje uobičajenih riječi: Ne koristite lako pogađane riječi, fraze ili osobne informacije poput imena, datuma rođenja ili imena kućnih ljubimaca.
4. Korištenje fraza: Umjesto jedne riječi, razmislite o korištenju fraze ili skupa riječi koje su vam poznate, ali su teže za pogoditi. Na primjer, "LjubimSunce@2023!" može biti snažna lozinka.
5. Nasumičnost: Ako je moguće, koristite nasumične kombinacije znakova. Postoje alati i menadžeri lozinki koji mogu generirati i pohraniti snažne lozinke za vas.
6. Jedinstvenost: Svaka lozinka trebala bi biti jedinstvena za svaki račun. Na taj način, ako jedna lozinka bude kompromitirana, ostali računi ostaju zaštićeni.
7. Redovita promjena: Iako nije uvijek potrebno često mijenjati lozinke, preporučuje se da ih povremeno ažurirate, posebno ako sumnjate da je neka lozinka možda ugrožena.
Ovaj je post nastao ljubaznošću jednog informatičara!
Post je objavljen 21.11.2024. u 17:01 sati.