Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

Marketing

PIJETET ŽRTVAMA VUKOVARA I ŠKABRNJE



33.GODINA SJEĆANJA

Pod sloganom „Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta“ 18. studenog 2024. obilježene su 33 godine od vojnog poraza vukovarskih branitelja i pada grada Vukovara. Dana 18. studenog 1991. srpski agresor zauzeo je grad Vukovar. Oko 2000 branitelja branilo je grad 87 dana u Domovinskom ratu, a onda su se morali predati višestruko nadmoćnijem srpskom neprijatelju i zajedno sa civilnim stanovništvom izaći iz grada Vukovara.
Od strane srpskih neprijatelja počinjeni su zločini nad civilnim stanovnicima tijekom 87 dana rata, kao i neposredno i na sam taj dan, a mnoge žrtve ni do danas nisu pronađene. Koliko je narav neprijatelja bila zločinačka vidljivo je i 33 godine nakon Domovinskoga rata jer u gradu Vukovaru nisu još uvijek pronađena tijela 370 ubijenih civila i branitelja, a u Vukovarsko srijemskoj županiji, još uvijek se ne zna gdje su tijela 495 nestalih civilnih žrtava rata i branitelja.
U svijesti hrvatskih građana snažno je prisutna svijest da je zbog velikosrpske agresije Vukovar grad Heroj, koji je i službeno proglašen mjestom posebnog domovinskog pijeteta. Veliki broj građana Hrvatske, koji ne zaboravljaju žrtve i sa zahvalnošću govore o herojstvu i ove su godine došli odati počast herojskoj žrtvi Vukovara i njihovim poginulim braniteljima i nedužnim civilima.
Komemorativni program održan je u dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice dr. Juraj Njavro u 10 sati, s prigodnim pjesmama Klape Sv. Juraj HRM i čitanjem proznih pjesama vukovarskog novinara Siniše Glavaševića čiji je je život završio u masovnoj grobnici na Ovčari. Glavašević je tijekom opsade grada bio izvjestitelj i radio eterom izvještavao hrvatsku javnost o ratnim događajima u Vukovaru.
Procjena je da je u Koloni sjećanja u dužini od oko 5,5 kilometara koliko ima od Nacionalne bolnice do Memorijalnog groblja žrtava domovinskoga rata bilo ove godine do 120.000 hrvatskih građana.

Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća predstavnika branitelja, i političke vlasti, a u koloni su bili i najviši predstavnici izvršne vlasti, kod brončanog križa na memorijalnom groblju , služena je Sveta misa za sve poginule i nestale branitelje i civile grada Vukovara koju je predvodio mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup i metropolit.

SJEĆANJE NA MASAKAR U ŠKABRNJI
U selu Škabrnji u Zadarskoj županiji, 18. studenog 1991. pod zapovjedništvom Ratka Mladića paravojnih postrojbi i pripadnika JNA ubijena su 43 mještana i 15 branitelja. Nasuprot dvjestotinjak pripadnika škabrnjskog bataljuna, došlo je u vojni pohod oko četiri tisuće neprijateljskih vojnika i trideset tenkova. Ljude su ubijali mučeći ih Tijekom okupacije do oslobođenja u vojnoj akciji Oluja, u Škabrnji je ubijeno 86 mještana. U Škabrnji nema ni jedne obitelji u kojoj netko u periodu Domovinskoga rata nije izgubio život.
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje započelo je komemorativnim skupom u Ambaru na ulazu u Škabrnju, baš tamo odakle je neprijateljska kolona prije 33 godine krenula ubijati i masakrirati mještane.
U Koloni siječanja s oko dvadesetak tisuća građana bio je i predsjednik RH Zoran Milanović, načelnik GS OSRH general – pukovnik Tihomir Kundid, te izaslanik predsjednika hrvatske Vlade Oleg Butković, kao i visoki vojni časnici Hrvatske vojske.

M. Zouhar Zec



Post je objavljen 18.11.2024. u 23:38 sati.