SVETA STOLICA - SUBJEKT MEĐUNARODNOG PRAVA
Izdavačka kuća Kršćanska sadašnjost izdala je u lipnju 2024. knjigu pod naslovom „ Tiha moć. Diplomacija Svete Stolice“. Ta je knjiga predstavljena javnosti 12. studenog u dvorani „Vijenac“ na Kaptolu 29a u prisustvu autora nuncija Nikole Eterovića, te u prisustvu čitavog niza crkvenih velikodostojnika Katoličke Crkve , među kojima je bio i nadbiskup zagrebački Dražen Kutleša koji je održao kratki pozdravni govor, te kardinala u miru Josip Bozanić.
„Sabrao sam i preradio razne tekstove u ovoj knjizi „ piše u uvodu autor tih tekstova apostolski nuncij Nikola Eterović, „ jer sam tijekom više od 40 godina služenja u diplomaciji Svete Stolice često bio zamoljen održati razne konferencije ili napisati članke o naravi Katoličke Crkve i Svete Stolice.“ Sveta Stolica je naime vrhovno upravno tijelo Katoličke crkve, na čijem je čelu Papa, trenutno 266. po redu Papa Franjo, a Katolička crkva ima 1,3 milijarde kršćana.
Knjiga „Tiha moć“ štampana je i pred javnošću je u vrijeme dok je biskup Nikola Eterović (73) na službi apostolskog nuncija u Njemačkoj te u godini u kojoj je obilježio 25 godina biskupske službe.
Nikola Eterović rodio se 1951. u maloj uvali sjeverne obale otoka Brača, u mjestu Pučišću. Svećenik Hvarske biskupije postao je 1977. i nakon tri godine svećeništva pozvan je u u diplomatsku službu Svete Stolice. Crkvi je služio u vatikanskim diplomatskim predstavništvima u Bjelokosnoj Obali, Španjolskoj, Nikaragvi te u Odsjeku Državnog tajništva Svete Stolice za odnose s državama. Zaređen je za biskupa u srpnju 1999., a iste godine Papa Ivan Pavao II imenovao ga je Apostolskim nuncijem u Ukrajini 1999. godine
U veljači 2004. godine, Papa Ivan Pavao II ga imenuje generalnim tajnikom Biskupske sinode. Na toj dužnosti ostaje do 21. rujna 2013. A nakon toga papa Franjo imenuje minsinjora Eterovića apostolskim nuncijem u Njemačkoj, na kojoj je funkciji do danas.
Dana 30. studenoga 2009. papa Benedikt XVI. imenovao je biskupa Eterovića prvim naslovnim nadbiskupom Cibalae, današnjih Vinkovaca, jer je 5. prosinca 2009. opet uspostavio Sisačku biskupiju.
Knjigu od 510 stranica sadržaja pred publikom u dvorani „Vijenac“ na Kaptolu 29a predstavilo je troje predstavljača, svatko sa svojim načinom prema preferencijama s obzirom na svoja zanimanje i to prof. dr. Željko Tanjić rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, novinarka Ivana Petrović, urednica vanjske politike Nove TV, te ministar vanjskih poslova RH dr. Goran Grlić Radman.
NAJSTARIJA DIPLOMACIJA NA SVIJETU
Knjiga „ Tiha moć. Diplomacija Svete Stolice“ napisana je u osam dijelova i to I.Ivan Pavao II i pad Berlinskog zida II. Sveta Stolica i Njemačka III. Sveta Stolica i Ukrajina
IV. Sveta Stolica i Hrvatska V. Papinska crkvena akademija VI. Konkordatsko pravo VII. Crkva u svijetu VIII. Sinodalna Crkva
Autor nuncij Eterović piše da je diplomacija Svete Stolice najstarija diplomacija na svijetu. Tijekom povijesti su pape na važne događaje poput Koncila slali svoje izaslanike da ih zastupaju, ako nisu sami mogli biti tamo. Sveta Stolica ima vjersku i društveno političku dimenziju. Nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva 476. Katolička crkva je je s Papom ostala jedina stabilna ustanova na Zapadu, te je preuzela i društveno političku ulogu. Naprimjer 800. godine papa Lav VIII u bazilici Svetog Petra u Rimu okrunio je Karla Velikog za franačkog kralja Svetog Rimskog Carstva. Ostalo je zapisano i da Papa Ivan VIII uputio pismo 879. godine hrvatskom knezu primorske Hrvatske, Branimiru, koji je bio iz Banske Hrvatske i smatra se danas, međunarodnim priznanjem Hrvatske u ono vrijeme.
No s obzirom na povijest Katolička crkva je kasno dobila svoju državu. Bilo je to tek 1929. kada je stvorena država Vatikan, kao najmanja država na svijetu, kao materijalni oslonac Svete Stolice, kako bi bila potpuno samostalna u obavljanju svog duhovnog poslanja u crkvi i u međunarodnoj zajednici. Bez obzira na teritorij, ili bez njega, Sveta Stolica je bila prihvaćena kao međunarodni subjekt prava.
MORALNA NAČELA I VJERSKA SLOBODA
Naime Katolička Crkva i Sveta Stolica su moralne osobe, što znaći da one postoje neovisno o stupnju priznavanja društvenih ustanova, jer su one osnovane Božjom voljom, a ljudskom. Predstavnik Svetog Oca , dakle Papa, zauzima mjesto dekana diplomatskog zbora u zemljama s većinskim katoličkim stanovništvom. To je izraz poštovanja prema etičkim i moralnim načelima koje zastupa Sveta Stolica preko apostolskog nuncija. Sveta stolica je izrijekom, središnja uprava Katoličke Crkve i subjekt je međunarodnog prava što je prihvaćeno i u međunarodnoj zajednici. Sveta stolica ima trenutačno diplomatske odnose sa 186 država. Međutim ona nije punopravni član uvijek, a nije ni u Ujedinjenim narodima . Ali je punopravna članica u četiri Međunarodne vladine organizacije: Međunarodne agencije za atomsku energiju, Organizacije za zabranu kemijskog oružja, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i članica je Organizacije ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa. Na taj način Sveta Stolica pokazuje zauzimanje za mir i sigurnost u svijetu.
Ako država ne osigurava vjerske slobode, onda su slobode društvene i političke naravi zakinute, odnosno ograničene ili ugušene. Zato se Sveta Stolica bori za osiguranje vjerskih sloboda, koje nadilaze slobodu u vjerskim prostorima, te uključuje i javno očitovanje vjere bilo pojedinih vjernika, bilo vjerskih zajednica. Sveta Stolica uređuje odnose između crkve i države, dakle radi se o priznavanju pravne osobnosti Crkve i njezinih ustanova, te uređuje međusobnu suradnju na području odgoja, a to su katoličke škole, katoličke bolnice i ambulante, karitativne djelatnosti, kao i duhovnu skr za katolike u državnim ustanovama, kao što su oružane snage . Kada se radi o Svetoj Stolici ti međunarodni ugovori ili konkordati imaju međunarodni karakter. Sveta Stolica je naime subjekt međunarodnog prava
POSEBNOSTI DIPLOMACIJE
Posebnost diplomacije Svete Stolice je da nema ekonomskih i drugih materijalnih interesa, već je njen interes zastupanje etičkih, moralnih i pravnih načela koja su potrebna u međunarodnim odnosima i odnosima među državama.
Osim što se zauzima za mirna rješenja sukoba i sporova u svijetu, Sveta Stolica inzistira na poštivanju čovjeka kroz poštivanje ljudskih prava, mirno rješavanje sukoba i ratova, zaštitu planete Zemlje – jer je to dom svih ljudi, poštivanje međunarodnog pravnog poretka u kome sve države trebaju priznati Zakon, a ne upotrebu sile.
Nuncij Eterović piše: Dok živimo kako ponavlja papa Franjo, u trećem svjetskom ratu na komade, jer osim tragične agresije na Ukrajinu, ( a tu tijeku je agresija i na Bliskom Istoku op.a.) u svijetu ima šezdesetak ratova manjeg i većeg intenziteta. Na više se mjesta Sveta Stolica zauzima za prestanak ratova i nasilja i za mirno rješenje.
Pišući o konkordatskom pravu, što je naziv za međunarodni ugovor u kojem je jedna stranka Sveta Stolica, a druga neka država, nuncij Eterović na desetak listova knjige navodi ugovore koje zemlje imaju sa Svetom Stolicom. Kada je o Hrvatskoj riječ istaknuta su četiri ugovora i to od 19.12. 1996. Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima, a pod istim datumom navode se još ugovor o suradnji na području odgoja i kulture te ugovor o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika Oružanih snaga i Redarstvenih službi Republike Hrvatske, te ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske od 9.10. 1998. o gospodarskim pitanjima.
Knjigu je moguće kupiti u knjižari izdavača Kršćanske sadašnjosti.
M. Zouhar Zec
Post je objavljen 14.11.2024. u 14:17 sati.