Kada psihika utječe na srce
Već dugo je poznato da su psihičko i tjelesno zdravlje usko povezani. Konkretno, zdravlje srca može biti snažno pogođeno psihološkim problemima. Osobe sa srčano-krvožilnim bolestima često također doživljavaju psihičke poteškoće, poput kroničnog stresa ili depresije, što dodatno povećava rizik od ozbiljnih srčanih problema. Mnoge znanstvene studije pokazuju da dugotrajan stres i emocionalne napetosti mogu povećati rizik od srčano-krvožilnih bolesti. Poznat primjer je "sindrom slomljenog srca", kada snažna emocionalna šok reakcija uzrokuje simptome slične infarktu.
Osobe koje već imaju problema sa srcem, poput koronarnih bolesti srca (KBS), također su podložniji pogoršanju simptoma ili čak infarktu uzrokovanom intenzivnim emocionalnim događanjima. Kronični stres igra ključnu ulogu u ovom procesu jer narušava hormonsku ravnotežu i podiže krvni tlak tijekom vremena. To može oštetiti krvne žile i povećati rizik od ateroskleroze i drugih srčano-krvožilnih bolesti. Stalan stres postao je neizbježni dio modernog života, no često se potcjenjuje, iako može imati ozbiljne posljedice za zdravlje.
Kako kardiovaskularni sustav reagira na stres?
Stres je prirodna reakcija tijela na izazove, pri čemu se izlučuju adrenalin i drugi stresni hormoni koji povećavaju krvni tlak i broj otkucaja srca. Ova kratkotrajna reakcija obično nije opasna za zdrave osobe i može biti korisna u kritičnim situacijama jer omogućuje brzo i učinkovito reagiranje na vanjske podražaje. Povremeni stres, poznat i kao "eustres", može čak biti motivirajući. Međutim, kronični stres, kada osoba neprestano osjeća napetost, problematičan je. To se naziva "distresom", koji ne samo da demotivira, već i dugoročno opterećuje opće dobrostanje i fizičko zdravlje.
Depresija i srčano-krvožilne bolesti
Osim stresa, depresija također igra značajnu ulogu u zdravlju srca. Depresija često uzrokuje fizičke promjene, poput poremećaja spavanja, umora i gubitka apetita. Razina kortizola, stresnog hormona, često je povišena kod osoba s depresijom. Kronički povišeni nivoi kortizola doprinose povišenju krvnog tlaka i povećavaju rizik od srčano-krvožilnih bolesti. Osim toga, depresija je često povezana s kroničnim povišenim razinama upale u tijelu, što dodatno opterećuje srčano-krvožilni sustav i povećava rizik od drugih bolesti, poput dijabetesa.
Životni stil i psihološki stres
Osim izravnih fizičkih učinaka, postoji i neizravna povezanost između psihičkog stresa i zdravlja srca. Mnogi ljudi koji doživljavaju psihološki stres zanemaruju svoje zdravlje, premalo se kreću ili biraju nezdravu prehranu. Neki pokušavaju nositi se sa stresom pušenjem ili konzumacijom alkohola, što dodatno povećava rizik od srčano-krvožilnih bolesti. Nezdrava prehrana također može povećati rizik od dijabetesa tipa 2 i pretilosti, što negativno utječe na zdravlje srca.
Što možemo učiniti?
Prvi korak u prevenciji i liječenju srčano-krvožilnih bolesti je smanjenje stresa. Tehnike opuštanja, poput meditacije, vježbi disanja ili redovite tjelesne aktivnosti, mogu pomoći u smanjenju stresa i smanjiti opterećenje na srce. Osim toga, važni faktori za očuvanje zdravlja srca uključuju zdravu prehranu i izbjegavanje štetnih tvari poput nikotina i pretjerane konzumacije alkohola.
Post je objavljen 11.11.2024. u 11:49 sati.