"Jutro poezije" počelo je prije tri subote, a ja sam otišla tek ovu subotu. Morala sam, ipak je Makarska za mene posebna, i mjesto u kojem sam kao mala rado boravila. Makarska je, uz Tučepe, bila mjesto rada moga tate....
Kiša je bila milostiva i stala u jednom trenutku...
"Pjesmarij Makarskog primorja - Nostalgija riječi" priredila je pjesnikinja, novinarka i publicistkinja Nera Karolina Barbarić. Osim pjesnika , u 19. stoljeća iz 18 s Makarskog područja zastupljeno je i još 37 suvremenih pjesnikinja i pjesnika koji su podrijetlom ili žive na području Makarskog primorja.
O knjizi govorila je urednica Nera Karolina Barbarić, a pjesme su čitali neki od zastupljenih autora. Jedan od niih je i voditelj ^Jutra poezije", gospodin Željko Buklijaš.
A sada malo o pjesnicima, koji su zastupljeni u zbirci...
Ferdo Šarić jedan je od pjesnika iz Makarske, koji je krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina često nastupao na "Jutru poezije" zastupljen je u Pjesmariju i ovom pjesmom:
Ferdo Šarić
(1951.)
Vraćam munju gromu
u ovom svijetu kojim te odašiljem
vraćam te munjo onom gromu što je
kriv za svaku moju herezu i zloću
vraćam te iz pakosti onome olimpu
koji se na me obrušava kao magla
što zasjenjuje maštovitu slobodu misli
i psujem autoritet tvoje neprikosnovenosti
prisežući da me ni slijedećim udarcem
nećeš izmijeniti ni ukrotiti
jer ne znaš ni sama kliko se hranim
koliko prkosom izbijam protiv volje
što se hoće nametnuti drskošću bez priziva
vraćam te munjo gromu koji nema grivnu za mene
i tvojim udarima pothranjuje drskosti sna
pothranjuje pjesmu koja ne žali nad sobom
i što će sagraditi sa mojom posljednjom riječi
u bunilu toliko silna da se sve bojim
kako uzda neću imati ni ja, kamoli da strijele
iz neba suspregnu bunt onoga što na mostu stoji
glave okrenute gore u usni vapaja i srdžbe
i poze proroka koji više ne razumije
niti želi da razumije jer mu je svejedno
vraćam te munjo gromu.
Srećko Diana: POSJET
Naš život i nije ništa drugo nego niz dana
Jednoga proljeća i jedne zime.
Tvoj pogled na slici je šutio.
Zašto je sve u nama nepovratno
kao i ovaj dan
koji s nama još uvijek živi?
Ovo crveno cvijeće u kristalnoj vazi;
To su naše suze.
Ja sam stranac u tvom životu.
Jutro je zeleno.
Ćurlik ptice nije naš.
Plačemo li to u ovom danu,
gdje smrt osluškuje naš bol,
ili je to samo san
jedne zbilje,
koja je naša?
Željko Buklijaš i Nera Karolina Barbaric - Željko čita svoju pjesmu iz zbirke
Inače, konzultirala sam i rječnik, pa je rekao da žena iz Makarske može biti Makaranka ali i Makarka. I jedno i drugo je točno.
Navečer: malo teže teme.
Predstava:
Eichmann u Jeruzalemu
TRAJANJE: 210 minuta s pauzom
Autorski projekt Jerneja Lorencija
Redatelj: Jernej Lorenci
"Poznatu filozofsku tezu o banalnosti zla ustanovila je njemačka filozofkinja Hannah Arendt u trenucima u kojima je izvještavala sa suđenja nacističkom zločincu Adolfu Eichmannu održanom 1961. godine u Jeruzalemu. No Arendt i njezina misao za Jerneja Lorencija i njegovu autorsku ekipu tek su polazište u kazališnom istraživanju uz koje se neminovno vežu, kao na kraju i uz Arendtičine filozofske postavke, kako povijesne činjenice, sociološki i filozofski zapisi, osobni uvidi izvođača tako i svima prepoznatljivi elementi popularne kulture, a sve u pokušaju racionaliziranja, onda i kontekstuiranja zla i njegovih stvarnih posljedica. U tome smislu ova predstava čini široku gestu s pomoću različitih medija, od dokumentarnog filma Shoah Claudea Lanzmanna, preko Jaspersovih predavanja objedinjenih u studiji Pitanje krivnje, ili romana Koža Curzija Malapartea, pa sve do igranog filma Suđenje u Nürnbergu redatelja Stanleyja Kramera. Eichmann u Jeruzalemu time postaje više od ionako velikog kazališnog događaja, to je potresno iskustvo dijeljenja i skromni pokušaj zajedničkog izlječenja."
Predstava zaista otvara teške teme. Na trenutke je bilo mučno kada se govorilo o plinskim komorama, u kojima se život samo gasio....:((( Strašno!
Onda sam pomislila da nas danas plin ne ubija odmah, kao što je to bilo u plinskim komorama - nego postepeno...Kroz ratove koji nastaju radi plina, zbog cijena koje radi toga postaju nepriuštive za mnoge...:((((
Prrdstava traje tri sata, i teško je razmišljati poslije o njoj.
Koliko smo napredovali od tada do današnjeg dana?! Čini se ne baš puno. Progon Židova - danas imamo ratove...:((((
Portal: Povijest.hr kaže:
Eichmann, njemački pripadnik SS-a i ratni zločinac iz Drugog svjetskog rata. Eichmann se rodio u njemačkom gradu Solingenu, znamenitom po izradi noževa i drugih oštrica od nehrđajućeg čelika.
Adolf Eichmann preselio se u djetinjstvu s roditeljima u Linz, gdje je pohađao istu srednju školu kao i Adolf Hitler 15-ak godina ranije. U mladosti se Eichmann pridružio nacističkoj stranci NSDAP, a ubrzo je postao i član SS-a. U toj je zločinačkoj organizaciji, koja je bila pod vodstvom Heinricha Himmlera, napredovao sve do čina SS-Obersturmbannführera, što je bilo ekvivalentno činu potpukovnika (njem. Oberstleutnant) u Wehrmachtu. Došao je na čelo SS-ovog odjela za židovska pitanja, koji se zvao Referat IV B4, a bio je u sastavu Glavne službe sigurnosti Reicha (njem. Reichssicherheitshauptamt – RSHA).
Zbog sudjelovanja u masovnim deportacijama i ubijanjima Židova u Drugom svjetskom ratu, Eichmann je postao jednan od najzloglasnijih ratnih zločinaca u svjetskoj povijesti. Nakon rata Izraelci su ga uspjeli uhvatiti u Argentini, gdje je živio pod lažnim imenom, a zatim su ga prokrijumčarili u Izrael. Ondje je osuđen na smrt i smaknut 1962.
Fotografija s predstave....Glumci ovako sjede ili hodaju oko stola; publika kao nekakva vrsta sudca sluša detalje o ratnom zločincu, njegovim zločinima i njegovoj smrti na kraju. Njegova obrana se temeljila na izjavama da nije ništa kriv, jer je samo slijedio naređenja, te je također navodno samo potpisivao dokumente, ne znajuci što se ljudima događa u plinskim komorama:(((. Nije prošlo. Naravno!
Ugodan nastavak vikenda.
Post je objavljen 29.09.2024. u 00:36 sati.