Kad bol se spusti, a tijelo zatrese,
Kad duša vapije za malo topline,
Najbliži dolaze, osmijeh na licu,
Al’ iza maske skrivaju tišine.
Lažu te slatko, s obećanjem blagim,
Govore "tu smo", a pogled im bježi.
Gledaš im ruke, čekajući pomoć,
Al' osjećaj gorak u grudima leži.
Kad novac i nasljedstvo postanu tema,
Ljubav se suši, postaje sjena.
Bližnji te gledaju, ali srcem praznim,
Kao da čekaju trenutak tvoj posljednji.
Riječi im šuplje, hladne kao zima,
A ti u toj boli, stojiš sam s njima.
Nadaš se ruci koja će te dići,
Al’ ostaneš s lažima, u toj hladnoj tišini.
Nasljedstvo, kažu, nije sve,
Ali kad si slab, onda sve se vidi.
Njihove maske padaju, istina prođe,
A tvoj život u lažnoj sjeni tone.
Ipak, srce tvoje nek istinom diše,
Jer vrijednije je od zlata i blaga.
Oni neka nose laži na svojim leđima,
A ti ćeš iz ove tame izaći s pravdom i snagom.
Post je objavljen 23.09.2024. u 22:57 sati.