Marketing
Choirokoitia – najranija poznata kultura na otoku Cipru
Choirokoitia (ili Khirokitia ili Hirokitia) je neolitsko arheološko nalazište na otoku Cipru koje je bilo nastanjeno od 7. do 4. tisućljeća pr. Kr. 1998. godine nalazište je uvršteno u UNESCO-ov popis svjetske baštine. Ime lokaliteta je vjerojatno složenica od grčkih riječi "khiros" (svinja) i "kiti" (mjesto), što sugerira na područje gdje su se uzgajale svinje. Drugi izvori tvrde da je izvorno ime bilo "Sidirokitida", "sídero" (željezo) i "kiti" (mjesto), dakle područje gdje je pronađeno željezo. Ima još nekoliko teorija o porijeklu imena, ali su malo vjerojatne. Pored Choirokoitia prolazi autocesta A1 (Nikozija – Limassol) i cesta B1 (Nikozija – Limassol). Lokalitet se nalazi na području istoimenog naselja (Choirokoitia, oko 500 st.) u okrugu Larnaka, četrdesetak kilometara od Nikozije i tridesetak kilometara od Limassola.
Šetnju arheološkim nalazištem Choirokoitia, jednim od najznačajnijih i najbolje očuvanih prapovijesnih lokaliteta istočnog Sredozemlja, započeli smo na parkiralištu lokaliteta.
S parkirališta smo krenuli prema sjeveroistoku i ubrzo ušli u lokalitet te došli do pet rekonstruiranih koliba.
Rekonstruirane kolibe su opremljene replikama kućanskih predmeta pronađenih u izvornim kolibama. Važno je spomenuti da se vegetacija oko koliba sastoji od autohtonih biljaka i drveća koje je raslo na Cipru još od neolitika.
U rekonstruiranom selu ima više poučnih ploča s fotografijama na kojim je prikazana rekonstrukcija.
Neolitsko naselje se sastojalo od kružnih koliba građenih od opeke i kamena s ravnim krovom i bilo je zaštićeno zidinama. Dom u naselju se sastojao od nekoliko kružnih koliba opremljenih ognjištima i umivaonicima raspoređenih oko malog dvorišta u kojem su se odvijale kućne aktivnosti. Dom i kolibe su pripadale živima, kao i mrtvima koji su pokopani u jamama ispod nabijenog zemljanog poda.
Pored rekonstruiranog sela počinje sedamstotinjak metara duga kružna staza s kojom smo krenuli prema jugozapadu uzbrdo do iskopina na kojim su pronađeni predmeti poput kremenog oruđa, koštanog oruđa, kamenih posuda, biljnih i životinjskih ostataka te antropomorfne figurice u kamenu i jedna u glini koje zajedno s pogrebnim ritualima upućuju na postojanje razrađenih vjerovanja.
Na stazi se nalazi više poučnih ploča. Na prvoj ploči su navedeni najstariji iskopi na lokalitetu koji su se iskapani između 1936. i 1946. godine pod vodstvom ciparskog arheologa Porphyriosa Dikaiosa (Nikozija, 116. kolovoza 1904. – Nikozija, 23. kolovoza 1971.).
Malo dalje se nalaze dvije obrambene zidine, a potom i vanjske zidine na zapadu.
Staza dalje vodi do ulaza u nekadašnje neolitsko naselje koji je osmišljen da kontrolira pristup. Ulaz je bio složena građevina koja se sastojala od izvana nevidljivog stubišta, uske vijugave staze te impozantne zgrade smještene dva metra od ulaza koja ograničava izravan pristup.
Stazom smo došli do vanjskih zidina na sjeveru koje su kasnije srušene, a kamenje je poslužilo za izgradnju kuća.
Nastavili smo dalje stazom nizbrdo i došli do dijela neolitskog naselja sa sjeverne strane brda.
Staza se dalje blago spušta, prolazi između maslina i zanimljivih kamenih blokova te prolazi pored objekata novijeg datuma i na kraju stiže do rekonstruiranog sela.
Cijelo neolitsko naselje je izgrađeno prema unaprijed zamišljenom planu i ima nekoliko poznatih paralela na Bliskom istoku što dokazuje naseljavanje otoka Cipra od strane farmera koji su došli s kopna Bliskog istoka početkom 9. tisućljeća. Ovo neolitsko naselje, koje nije prelazilo broj od 300 do 600 stanovnika, smatra se najranija poznata kultura na otoku.
Karta arheološkog nalazišta Choirokoitia.
Post je objavljen 27.07.2024. u 17:49 sati.