Srednjovjekovno naselje Guran se prvi put spominje 1150. godine, a nastalo je na mjestu kasnoantičkog naselja (4. –5. st.). Oko srednjovjekovnog Gurana je prostrano plodno polje na kojem se, u to vrijeme, nalazilo više crkva. Danas su od tih crkva ostali pretežno samo temelji. Odlučili smo posjetiti jednu takvu crkvu, crkvu sv. Severina koja je otkrivena prilikom gradnje magistralnog plinovoda Pula – Karlovac.
Preko ceste Ž5118, koja povezuje cestu Ž5101 (Vodnjan – Barban) s naseljem Marčana, oko jednog kilometra od raskršća s cestom Ž5101, prolazi magistralni plinovod. Na tom smo mjestu počeli potragu za ostacima crkve sv. Severina.
Krenuli smo trasom plinovoda prema jugozapadu i nakon tristotinjak metara napustili trasu te skrenuli lijevo, jer smo stigli do ograđene parcele.
Na sljedeća dva raskršća poljskih cesta skrenuli smo desno i opet došli na trasu plinovoda.
Nastavili smo plinovodom još tristotinjak metara, sve do kažuna koji se nalazi nasuprot ostataka crkve sv. Severina.
Crkva sv. Severina je bila jednobrodna građevina neobičnog oblika (longitudinalna građevina trapezoidnog tlocrta) od koje su ostali samo temelji. Svetište je bilo odijeljeno oltarnom pregradom i vjerojatno nije bilo nadsvođeno. Crkva je podignuta krajem 8. ili početkom 9. stoljeća. Naknadno je dograđivana što je vidljivo po drugačijoj boji vezivnog materijala, a u blizini je pronađeno nekoliko grobova. Kako su ostaci bili zarasli šikarom, crkva je izbrisana iz sjećanja žitelja. Jedini spomen na crkvu je bio naziv polja, San Severin. Blizu mjesta gdje se nekada nalazio oltar je kameni križ novijeg datuma. Na mjestu gdje su danas ostaci crkve sv Severina pronađen je masivni kameni križ koji se nalazi u Gradskom muzeju u palači Betiga u Vodnjanu.
Istim putem smo se vratili do ceste Ž5118, koju smo prešli, te nastavili trasom plinovoda prema sjeverozapadu.
Nakon devetstotinjak metara izašli smo s područja Grada Vodnjana i ušli na područje Općine Marčana.
Tu se, s lijeve strane, nalazi polje na kojem smo primijetili kažun obrastao vegetacijom.
Dalje plinovod prolazi pored ponikve i ubrzo stiže do ostataka antičke ruralne vile od koje su ostali samo temelji.
Nakon razgledavanja ostataka antičke vile koji su vjerojatno pronađeni za vrijeme gradnje magistralnog plinovoda Pula – Karlovac vratili smo se nazad do ceste Ž5118 gdje smo završili šetnju.
Karta s lokacijom crkve sv. Severina i antičke ruralne vile.
Dužina rute 5,02 km.
Post je objavljen 08.05.2024. u 22:32 sati.