Marketing
Edukacija u geolokalitetima Rupnica i Trešnjevica
Nakon što smo u prethodnom postu prošetali naseljem Voćin, autom smo krenuli cestom D69 (Slatina, Virovitičko-podravske županije – Kamenska, Požeško-slavonskoj županiji) prema jugoistoku, točnije prema geološkom spomeniku prirode Rupnica koji je od Voćina udaljen oko dva kilometara i jedna je od znamenitosti unutar parka prirode Papuk. Rupnica je nastala uslijed erupcije vulkana na dnu Panonskog mora.
Lokalitet Rupnica ima 0,5 hektara i na mjestu je nekadašnjeg kamenoloma te je prvi geološki spomenik prirode u Hrvatskoj koji je zaštićen 14. listopada 1948. godine zbog fenomena stupastog lučenja vulkanske stijene, albitskom riolitu. Stupasto ili prizmatsko lučenje nastaje jednolikim, polaganim hlađenjem i kristalizacijom magme, tj. hlađenjem lave koja ima heterogen sastav. Zbog toga se mogu razviti manje ili više pravilna, četverostrana, peterostrana i šesterostrana prizmatska tijela koja mogu imati promjer od nekoliko centimetara do nekoliko decimetara, a duljine od nekoliko do stotinjak metara. Nastaju tako da površina koja se prva ohladi puca u obliku četverokuta, peterokuta ili šesterokuta. Stupovi su uspravni, osim onih u središtu koji su povijeni.
Starost albitnog riolita u lokalitetu Rupnica je 82 milijuna godina, što odgovara geološkom razdoblju krede. Starost je izračunata određivanjem koncentracije izotopa urana, olova i toria te je izračunata starost cirkona, odnosno riolita.
Oko nekadašnjeg kamenoloma vodi poučna staza od nekoliko stotina metara koja ima tri uređena vidikovca s pogledom na lokalitet i u svakom je poučna ploča o vulkanima.
Nastavili smo dalje autom cestom D69 i nakon 3,5 kilometara stigli do geolokaliteta Trešnjevica, znamenitosti unutar parka prirode Papuk, koji se isto nalazi u nekadašnjem kamenolomu.
Lokalitet Trešnjevica je idealan za edukaciju o magmatskim i metamorfnim stijenama. Zanimljive su žile i dajkovi vulkanskih stijena koje prodiru kroz stariji kristalni kompleks. Stijene na lokalitetu su nastale u rasponu od starijeg paleozoika pa sve do tercijara. Na Trešnjevici postoji, na jednom mjestu, magmatska stijena izražena u brojnim varijantama i međusobnim odnosima. Zanimljive su teksture i strukture stijena te minerali koji ih izgrađuju. Geolokalitet Trešnjevica je poseban jer se ovdje može pronaći velik broj različitih vrsta stijena kao što su: riolit, andezit, bazalt, tuf, granit, pegmatit, gnajs i migmatit.
Geološku "edukaciju" smo završili obilaskom geolokaliteta Trešnjevica u kojem se nalaze dvije poučne ploče na kojima piše o samom lokalitetu te njegovim stijenama i mineralima.
Karta s lokacijama geološkok spomenika prirode Rupnica i geolokaliteta Trešnjevica.
Post je objavljen 16.04.2024. u 20:05 sati.