Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/dinajina-sjecanja

Marketing

Svjedočanstva...






Ukalupljena u snagu tihe pedagogije roditelja
nisam se usudila 1968 zakoraćiti u svijet
mladalačkog ludovanja, slijediti želje
djece cvijeća. Čitala sam istine o
festivalu Woodstock na farmi
u državi New York, saznala
da sviraju Carlos Santana,
Janis Joplin, Jimi Hendrix.
1974 napustih gnjezdo
rođenja, krenuh ka oduvjek željenim
plavim daljinama i nepoznatim krajolicima.







Uzburkala se znatiželja, osjetih čuđenje širini tek viđenog.
Upitah se tko sam i postoji li reinkarnacija?, nema odgovora
Zašto razmišljam o tome?...odgovor se krio u deja vu efektima,
u snovima se zrcale slike nekih prostora, osjetih ugodu sjećanja,
u njima sam osjećanjem već bila. Prolazim kroz magloviti krajolik
uspomena. Prati me silueta sva u bijelom, ne vidim joj lice, a ćutim
sebe u konturama tih privida. Iznenada se dogodila erupcija nutrine.
Osjetih pomak mog vremena i vrtloženje smiraja u osjećajnom kaosu,
začuh šum vjetra u krošnjama breza, cvrkut ptica, romor valova zelene
rijeke, zov nestvarno stvarne zbilje, lahorasti glas istine i tišinu močvare.







tu su šapati, tišina, zagrljaji i poljupci, svjedočanstva ovozemaljske ljubavi…

Dijana Jelčić


Post je objavljen 16.03.2024. u 08:48 sati.